ZATO SVI BJEŽE VAN

REKORDERI U EU: Trebao bi biti iznimka, no ovaj oblik zapošljavanja hara Hrvatskom i širi jaz među radnicima

Hrvatska je vodeća zemlja u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, no to nije jedini oblik prekarnog rada koji radnike tjera iz zemlje kako bi pronašli bolju budućnost.

Prekarni rad, odnosno nestandardan oblik zapošljavanja kao što je honorarni primjerice, i u svijetu i u zemljama regije bilježi velik porast i zauzima sve veći udio na tržištu rada. Neke od glavnih karakteristika prekarnosti su poslovna, pa s njom i egzistencijalna nesigurnost te niska ili nikakva radna prava i zaštita.

No, poslodavci takvo zapošljavanje pravdaju potrebom za fleksibilnosti tržišta rada koja im je preduvjet za gospodarski rast, piše Al Jazeera Balkans.

Prekarni rad istraživao je Hrvoje Butković, znanstveni suradnik u zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i došao je do zanimljivih poadataka kao što je činjenica da je Hrvatska rekorder u EU po zapošljavanju na određeno vrijeme.

Štetan i za poslodavce

“Preko 20 posto zaposlenih u Hrvatskoj danas radi na određeno vrijeme. Od sektora koje smo proučavali evidentiran je veliki porast rada na određeno vrijeme u građevinarstvu i metalnoj industriji u kojima je istovremeno došlo i do smanjivanja rada na neodređeno. Sve to nije u skladu s odredbama Zakona o radu koje kažu da bi rad na određeno vrijeme trebao biti iznimka. Očito je da su poslodavci u većoj mjeri posezali za ovakvim zapošljavanjem s obzirom na nesigurne gospodarske prilike”, kaže Butković dodajući kako bi u stabilnijim prilikama trebalo doći do smanjenja tog rada jer je on štetan i za poslodavce. Naime, na taj se način sve češće odlučuju za promjenu posla što može imati negativne učinke na poslovanje tvrtke.

‘POVISILI SMO PLAĆE I ZA 1000 KUNA SAMO DA NAM KAMIONI NE STOJE’: Prijevoznici na mukama zbog pomanjkanja vozača

U Hrvatskoj je nadalje dosta zastupljen rad u nepunom radnom vremenu, ali se bilježi, najvjerojatnije zbog krize, značajan pad broja samozaposlenih osoba od gotovo jedne trećine u usporedbi sa 2008. Rad preko agencija za privremeno zapošljavanje zastupljen je svega 0,4 posto.
Butković tvrdi kako poslodavci i sindikati trebaju sjesti za stol i iznaći rješenje kad su oblici zapošljavanja u pitanju.

“Jedna od posljedica širenja nestandardnog rada svakako je daljnja segmentacija na tržištu rada jer se povećava jaz između dobro zaštićenih zaposlenika sa standardnim ugovorima i ostalih zaposlenika koji se suočavaju sa sve većom nesigurnosti.”, zaključuje.

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr