Poreznici u lovu na one koji imaju imovine koliko hoćeš

Nakon što su podaci Porezne uprave pokazali kako je u splitskoj podružnici zabilježen najveći broj slučajeva velikog nerazmjera prihoda i imovine građana, automatski se postavilo pitanje zbog čega je to tako, kao i još ekspresniji odgovor – krivac je siva ekonomija u djelatnosti ugostiteljstva i smještaja

Naime, Porezna uprava je do 29. rujna 2014. godine pokrenula 1.266 postupaka provjere nerazmjera između imovine i prijavljenih prihoda, te je utvrđena osnovica u iznosu od 473.318.184,11 kuna. Pri tom je najviše postupaka pokrenuto u Područnom uredu Splitu, njih 291. Zatim slijedi Zagreb sa 147 pokrenutih postupaka, Osijek sa 113, Rijeka sa 109 te Vukovar sa 98, piše Slobodna Dalmacija.

Split strši u statistici

Vidljivo je kako Split jako strši u ovoj statistici s udjelom od skoro jedne četvrtine pokrenutih postupaka.

Još uvijek se ne zna koliko je od toga naplaćeno, kao ni tko je zahvaćen tim postupcima (jer je riječ o službenoj tajni), ali je analiza sive ekonomije u turizmu, koju je prije više od deset godina napravio mr. sc. Tihomir Stučka, pokazala kako se neslužbeno gospodarstvo u turizmu kreće od 18,6 i 28,8 posto registriranoga prometa.

Nažalost, to je do sada jedina studija takve vrste provedena u RH, a ona pokazuje kako je vrijednost ukupnih noćenja koja nisu bila predmetom davanja procijenjena su na raspon između 0,4 i 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda u 1998., između 0,5 i 0,6 posto BDP-a u 1999., te između 0,5 i 0,8 posto BDP-a u 2000.

Procjena sive ekonomije u privatnom smještaju na osnovi potrošnje vode, pokazalo je to istraživanje, iznimno je visoka, i u 1999. je iznosila zmeđu 39 i 53 posto službeno zabilježenih rezultata.

Takve konstatacije ne stoje
Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri HGK, tvrdi kako takve konstatacije ne stoje kada je u pitanju ‘registrirani obiteljski smještaj’.

“Jednostavna računica kaže da ako imate dva apartmana po četiri kreveta (dva plus dva), uz cijenu od 15 do 25 eura po krevetu, to mjesečno iznosi 7500 tisuća eura, a u dva mjeseca 15 tisuća eura. Pa zar se uz takve prihode mogu kupovati vile i jahte i imati veliki nerazmjer prihoda i imovine?

Čak i kada uzmete u obzir one koji u potpunosti rade na crno, dakle uopće nisu registrirani, i oni teško da pojedinačno mogu zaraditi toliko da bi imali veliki nerazmjer između prihoda i imovine”, kazao je Pinezić, dodajući kako je moguće da u ukupnom zbroju udio sive ekonomije može biti velik, ali da u pojedinačnim slučajevima u turizmu siva ekonomija ne proizvodi ‘bogataše’.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr