Kuna je najčvršća valuta u Europi

Tajna moći kune je u deviznoj ponudi utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, te na prodaji tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima.

Pobjednica ljeta 2012. na europskom se deviznom tržištu zna: to je hrvatska kuna, koja je – unatoč produbljivanju već četverogodišnje gospodarske depresije u Hrvatskoj i sve slabijem utjecaju ovdašnjeg turizma na BDP – unazad 80 dana povećala svoju kupovnu moć i prema euru i prema dolaru, zadržavši status jedne od najprecjenjenijih moneta u svjetskim razmjerima. Jer na kraju pune turističke sezone je bjelodano da je od početka srpnja do jučer kupovna moć hrvatske kune na deviznom tržištu ojačala prema euru za dva posto, a prema dolaru gotovo šest posto (a samo unazad 50 dana čak 7,5 posto).

Tako je do krajnjeg paradoksa, usred HR-depresije, kuna potvrdila status najčvršće valute u Europi, ali i famu da je zbog svoje kronične precijenjenosti (uz koju je gotovo sve uvozno jeftinije od domaćeg) glavni uzrok mrvljenja industrijske proizvodnje i konkurencijske moći preostalog izvoza. Stoga je kao pobjednica ljeta 2012. ostala i glavni čimbenik koji i u najnovijoj rekordnoj turističkoj sezoni većinu koristi prebacuje inozemnim akterima (vlasnicima, kreditorima, izvoznicima u Hrvatsku, inozemnim trgovačkim lancima, prijevoznicima i stranim turoperatorima).

Novi guverner HNB-a Boris Vujčić startao je u svom mandatu procjenom da će kuna ostati stabilna, jer su devizne rezerve vrlo visoke (trenutačno iznose više od 12,5 milijardi eura), pa HNB u hipotetičkom kriznom slučaju svojim rezervama može otkupiti i sve kune u optjecaju. Nažalost, tajna velike moći hrvatske kune nije ni u jeftinoj i radišnoj hrvatskoj radnoj snazi, niti u liderskoj inovativnosti i tehnološkoj superiornosti, pa naposljetku ni u otkrivanju golemih naftnih zaliha, nego u višegodišnjoj snažnoj deviznoj ponudi, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, te na prodaji tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima.

Intenzivno zaduživanje u inozemstvu

Okidač za zaokret prema toj vrsti paradoksalnog (ne)uspjeha bio je naglo i samorazarajuće naštiman zaokret s blago podcijenjenog prema visoko precijenjenom tečaju, koji je uspostavljen na startu Vladina stabilizacijskog programa iz ratnog listopada 1993. Jačanje kune prema euru osobito je bilo snažno u cijelom razdoblju od 2001. do jeseni 2008. godine, tijekom kojeg je domaća potrošnja bila osam posto viša od domaćeg proizvoda, zahvaljujući rasprodaji najkvalitetnijih potencijala stranim bankama i kompanijama, te intenzivnom zaduživanju u inozemstvu.

Otad tečaj kune varira u uskom rasponu, orijentirajući se prema tečaju eura prema dolaru, s tim što vlastitu stabilnost od početka zime do početka ljeta održava prodajnim intervencijama HNB-a i novim zaduživanjima u inozemstvu (pretežno radi refinanciranja dospjelih rata vanjskog duga), da bi nove životne sokove kratkoročno crpio tijekom turističke sezone. Euro je – pod pritiskom sve zamršenije dužničke krize u eurozoni – nakon višemjesečnog slabljenja, od početka kolovoza i osobito unazad desetak dana, obnovio uzlet i prema dolaru i prema većini svjetskih valuta. U tom je kontekstu još paradoksalniji slučaj sve snažnije kune u sve depresivnijoj hrvatskoj ekonomiji.

Na ponovni uspon eura najsnažnije su utjecale brojne intervencijske mjere i najave iz Europske središnje banke i iz američkih Federalnih rezervi: tako je do jučer euro dosegnuo tečaj od 1,31 dolara ili najvišu tečajnu razinu od početka svibnja. Istodobno je prema švicarskom franku skočio na najvišu razinu u zadnjih osam mjeseci, jer se eurom trgovalo po 1,218 franaka, a zabilježio je i najvišu razinu prema jenu u zadnja četiri mjeseca od 102,24 jena. Samo od početka rujna euro je ojačao četiri posto prema dolaru, pri čemu su mu glavnu podršku pružili ESB-ov program kupovine obveznica prezaduženih članica eurozone i povoljna odluka njemačkog ustavnog suda o financiranju kriznog fonda eurozone. Većina burzovnih analitičara – kako navodi Reuters – procjenjuje da bi u iduća dva tjedna jedan euro mogao dosegnuti i tečaj od 1,35 dolara i na tom se plafonu zadržati ne bude li novih financijskih potresa na burzama, piše Novi list.

U sjeni velike burzovne igre na svjetskoj i europskoj sceni, i hrvatska će kuna najvjerojatnije zadržati stabilnu precijenjenost i u iduća tri-četiri mjeseca, tijekom kojih Hrvatskoj na otplatu dospijevaju ‘manji’ obroci vanjskog duga s kamatama: u četvrtom tromjesečju u iznosu od 4,1 milijardu eura, a u prvom tromjesečju 2013. u iznosu od dvije milijarde eura.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr