Kako će prazniji džepovi bankara utjecati na nas ostale?

Hoće li banke na pad dobiti od čak 41 posto reagirati dodatnim opterećenjem najbrojnijih korisnika, postroženjem uvjeta kreditiranja, hoće li doći do pada gospodarske aktivnosti…? Dok neki zazivaju kataklizmu zbog ‘naoblačenja’ u bankarskom sektoru, s ekonomskim analitičarima smo nastojali utvrditi što se točno dogodilo i što nam slijedi.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta ne vjeruje da će doći do pogoršanja uvjeta kreditiranja građana jer bi takav potez mogao uzrokovati daljnje povećanje udjela loših kredita u ukupnim kreditima.

“Očekujem da će banke zbog pada profitabilnosti pokušati smanjiti svoje kamatne rashode, smanjujući kamate na štednju, te da će pokušati ostvariti nove uštede vezane za poslovanje, smanjujući svoje administrativne troškove i rashode za zaposlene”, navela je. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koja je druga po “zaronu” dobiti među bankama u Hrvatskoj, navodi da će banke vjerojatno ići na smanjenje tih troškova, što može samo do određenog stupnja popraviti stanje. Što se tiče građana, Šantić ne očekuje izravne posljedice od nastavka trenda pada profitabilnosti.

Bankama je najveći problem – stroža regulacija

Takav trend je, ističe, u velikoj mjeri rezultat i promjene zakonske regulative i zato, “ukoliko se zadrže navedene okolnosti, uz nižu razinu profitabilnosti na matičnim i usporedivim tržištima, ne bi trebalo iznenaditi da bilježimo smanjenje kreditnog potencijala domaćih banaka”. Međutim, podsjeća da je poslovanje banaka i dalje pozitivno, domaći bankovni sustav i dalje ima jednu od najviših razina kapitaliziranosti u Europi te je iznimno stabilan što potvrđuju i stres testovi središnje banke.

“Značajniji utjecaj na buduće poslovanje banaka ima visok stupanj nesigurnosti uslijed učestalih izmjena regulatornog okruženja te pravne nesigurnosti”, upozorava.

Razloge pada dobiti Šantić vidi upravo u povećanju rezervacija za potencijalne gubitke uslijed promjene regulative, ali i nastavka pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja uslijed višegodišnjeg pada gospodarske aktivnosti i povećanja nezaposlenosti.

“Vjerojatno je nastavljen trend pada neto kamatnog prihoda uslijed smanjenja kreditne potražnje od strane privatnog sektora, ali i nastavka smanjenja kamatne marže na visoko konkurentnom tržištu”, navodi kao još jedan razlog.

Banke sjede na ‘bombi’ špekulacija nekretninama

Zanimalo nas je i ocrtava li ovaj pad dobiti stvarno stanje bankarskih bilanci, budući da se neprestano strahuje od priznavanja gubitaka u građevinskom sektoru.

“Stvarno stanje ćemo znati tek kada se tržište nekretnina pomakne s mrtve točke, jer ćemo tada znati da su bilance banaka očišćene od problematičnih plasmana. Dok god se tržište ne oporavi, udio loših kredita će se povećavati. Isto vrijedi i za vezu između ekonomske aktivnosti i loših kredita – dok god je u zemlji recesija i raste broj nezaposlenih, ne može se očekivati preokretanje trendova vezanih za loše kredite. Budući da središnja banka od jeseni kreće s primjenom novih pravila središnje banke za rezervacije, sasvim je jasno da će krajem godine poslovni rezultati banaka biti još lošiji”, odgovorila je Vizek.

Šantić, pak, ističe da je u sadašnjim okolnostima teško je odrediti vrijednost nekretnina obzirom na izuzetno nisku likvidnost na domaćem tržištu nekretnina.

“Kako će se u budućnosti kretati vrijednost nekretnina, a time i potencijalni gubici banaka, ovisi o mnoštvu čimbenika koje je za sada iznimno teško procijeniti”, navodi, dodajući da će buduća kretanja na tržištu nekretnina ovisiti o dinamici oporavka BDP-a i zaposlenosti, pogotovo u segmentu mlađe populacije, ali i izmjenama poreznog sustava.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr