EVO KAKO TO RADE DRUGI

HRVATSKA JE DRUGA NAJSIROMAŠNIJA ZEMLJA EU: A znate li kako stojimo po udjelu poreznog opterećenja?

Hrvatska je druga najsiromašnija zemlja EU, no ipak se prvi puta smanjuje javni dug.  S jedne strane Marić i Plenković se hvale fenomenalnim rezultatima, no s druge strane uvode nove poreze građanima koji ionako plaćaju drugu najveću stopu PDV-a u EU. A obećavali su suprotno.

Podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je država prvi put u novijoj povijesti potrošila manje javnog novca nego što ga je zaradila. Zbog toga je čak dobila i pohvalu od EU i, što je puno važnije, izašli smo iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita.

Objavljujući tu odluku, Ministarstvo financija pohvalilo se i kako je, prema posljednjim objavljenim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u 2016. udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu smanjen za 2,6 postotnih bodova te je iznosio 83,7 posto BDP-a (u 2015. 86,3 posto BDP-a), a ministar Marić istaknuo kako je to i potvrda Vladi da provodi odgovornu fiskalnu politiku koja je dovela do ovako dobrih rezultata kada je riječ o deficitu, ali i o pozitivnim trendovima vezanima za smanjenje javnog duga.

SAD JE SLUŽBENO: Hrvatska je izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita

No ako su rezultati toliko dobri koliko se Marić hvali, postavlja se pitanje zašto vlada ne pokreće daljnje porezno rasterećenje.

Umjesto smanjenja, novi porezi

HDZ je u izbornoj kampanji obećao da će u drugoj godini mandata smanjiti PDV na 24, a u trećoj na 23 posto. No u smjernicama za naredne tri godine koje su ovo ljeto prihvaćene smjernice, smanjenje PDV-a se ne spominje. Naprotiv, Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu.

Štoviše, država uvodi nove namete, uključujući i porez na nekretnije. Zakon koji ga regulira već je na snazi, no Vlada je ipak odgodila primjenu. No uvesti će ga a s time će i porezni pritisak rasti.

PLENKOVIĆ SE POVUKAO I ODGODIO NOVI NAMET, ALI SAMO NA NEKO VRIJEME: Informirajte se – ovo je 10 ključnih stvari o porezu na nekretnine

Opterećenje raste već 12 godina

Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja ove godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u njezinu BDP-u. Umjesto da s godinama pada, porezna je presija od 2005. do 2015. u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a, analizira Poslovni.hr.

Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4% BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a.

Drugi najveći PDV

EK navodi da su na početku ove godine samo  Grčka i Rumunjska mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24% dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19%. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luxemburg (17%) i Malta (18 %).

Kad je riječ o oporezivanju plaća Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se iz rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa.

Po udjelu poreza na kapital nalazimo na 26. mjestu. Svaka deveta porezna kuna slijeva se u proračune lokalnih jedinica, gotovo trećina u javne socijalne fondove, a 56 posto u središnji državni proračun. Porezna politika u nadležnosti je država članica, ali Europska komisija svake godine daje određene smjernice koje bi vlade trebale slijediti. U posljednjima je Bruxelles sugerirao Vladama da bi, nađu li se u situaciji da biraju između nižeg PDV-a i manjeg poreza na plaće izaberu rasterećenje plaća.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr