ZABRINJAVAJUĆI PODACI

HGK O RASTU JAVNOG DUGA: Hrvatska je među najlošijima u Europi

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na kraju travnja ove godine javni je dug dosegao iznos od 285,8 milijardi kuna, što je oko 87 % BDP-a.

Iako je na mjesečnoj razini, nakon izdavanja inozemne obveznice u ožujku, tijekom travnja zabilježeno smanjenje iznosa javnog duga za 2,7 milijardi kuna, na godišnjoj je razni nastavljen trend njegova izrazito visokog rasta.

Tako je u travnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, javni dug povećan za 23,2 milijarde kuna, odnosno za vrlo visokih 8,8 %. Pritom je unutarnji dug povećan za 5,3 %, dok je istodobno inozemni dug porastao za 14,3 %.

Riječ je o nastavku visokog i neodrživog rasta kojim Hrvatska ostaje pozicionirana u samom vrhu među zemljama članicama Europske unije prema dinamici pogoršavanja situacije u vezi s kretanjem javnog duga.

Naime, u prvom kvartalu ove godine, rast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini viši od duga Hrvatske, zabilježila je jedino Bugarska, ali je kod nje udio javnog duga u BDP-u i dalje gotovo triput niži nego u Hrvatskoj (dosegao 29,6 % BDP-a), stoji u priopćenju HGK.

Javni dug povećan za 6,2 milijarde kuna

U prva je četiri mjeseca ove godine javni dug u Hrvatskoj povećan za 6,2 milijarde kuna, od čega se 1,5 milijardi kuna odnosi na prirast unutarnjeg duga, a 4,7 milijardi kuna na prirast inozemnog duga.

I nadalje u zaduživanju prednjači središnja država koja time financira visok proračunski deficit, dok su istodobno fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 0,8 milijuna kuna, a lokalna država za 339,2 milijuna kuna.

U narednom se razdoblju očekuje nastavak rasta javnoga duga generiranog očekivanjima ostvarivanja i dalje visokog proračunskog deficita. Tako se prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. do kraja ove godine očekuje da će javni dug dosegnuti 89,8 % BDP-a te nastaviti rasti do 2017. godine, kada bi dosegnuo maksimum od 92,5 % BDP-a.

Javni dug iznosit će 90% 2015. godine

Slična nepovoljna očekivanja imaju i rejting-agencije koje su upravo zbog loših prognoza kretanja proračunskog deficita i javnog duga smanjile izglede Hrvatske na negativne, očekujući daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje.

Tako agencija Fitch, koja je posljednja promijenila izglede kretanja rejtinga u negativne, prognozira dosezanje udjela javnog duga u BDP-u od 90 % u 2015. godini te njegov maksimum od 94,4 % BDP-a u 2017. godini. Očito je da Hrvatska mora odlučnije i što hitnije provesti fiskalnu konsolidaciju jer je pri ovakvoj razini zaduženosti i visokim potrebama financiranja snažno izložena rizicima kretanja na svjetskim financijskim tržištima, a posebno rizicima povezanima s kamatnim i tečajnim kretanjima.

“Dinamika pogoršavanja pokazatelja kretanja javnog duga u Hrvatskoj i nadalje je prisutna te se do kraja godine očekuje dosezanje 90% udjela javnog duga u BDP-u. Zbog visokih potreba za financiranjem, Hrvatska je snažno izložena rizicima kretanja kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima, što bi već u idućoj godini moglo stvarati pojačane pritiske vezane uz financiranje i refinanciranje obveza”, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

HGK/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr