Analiza Hypo banke

GODIŠNJA PROGNOZA: Digli smo se iz pepela, ali to nije dovoljno

Analitičari Hypo banke u svojoj prognozi podignuli su rast BDP-a za 2015. s 0,5%  na 1,0% zahvaljujući eksternom cikličkom oporavku, ali i nizu faktora poput niže cijene nafte, poreznog rasterećenja dohotka, ali i povijesno niskih kamatnih stopa što pozitivno utječu na visoko zaduženo stanovništvo te tvrtke. Sljedeće godine rast će biti manji, a 2017. nešto veći od ovogodišnjeg, navodi se u  “Makroekonomskim izgledima 2016.-2017.”.

Na Hrvatsku se prelili pozitivni trendovi

“Zahvaljujući monetarnoj stimulaciji Europske centralne banke, te s time povezanom deprecijacijom eura, porasla je konkurentnost naših glavnih trgovinskih partnera, te su se značajni efekti istoga prelili i na Hrvatsku kroz pozitivne trendove u robnoj razmjeni. Nadalje, relaksirani uvjeti kreditiranja, ali i rast povjerenja kompanija doveli su do oporavka u investicijama, doprinoseći mijenjanju strukture ekonomije u odnosu na povijesne trendove”, stoji u analizi Hypo banke.

Unatoč ‘darežljivom’ rješenju pitanja konverzije kredita u švicarskim francima, navode da temeljni fundamenti potrošnje ostaju skromni, s obzirom na usporavanje rasta realnog dohotka, nastavak razduživanja stanovništva te neriješene strukturne probleme na tržištu rada. U kontekstu fiskalne politike, navode da snažnija konsolidacija državnih prihoda i rashoda nema alternativu s obzirom na Proceduru prekomjernog deficita.

Što se rizika tiče, ističu nestabilnu investicijsku klimu, moguće smanjenje pozitivnih eksternih učinaka iz ključnih trgovinskih partnera, rast domaćih kamatnih stopa te posljedičan pad investicijske aktivnosti s obzirom na povišenu razinu neizvjesnosti u sustavu.

Skroman rast BDP-a u 2016.

“Nadalje, premda konačan utjecaj konverzije kredita u švicarskim francima u ovom trenutku nije moguće sasvim predvidjeti, izgledno je kako će negativni fiskalni učinci u srednjem roku nadmašiti pozitivne učinke po realni dohodak stanovništva, što je ključan razlog naše, u ovom trenutku, nepromijenjene prognoze za rast BDP-a u 2016. godini (0,5%). “Izgubljeni” prihodi države zahtijevat će snažniju racionalizaciju sa strane potrošnje, zahtijevajući time dinamiziranje strukturnih reformi koje bi trebale biti jasno vidljive u prijedlogu proračuna za narednu godinu. Iz spomenutih rizika, proizlazi kako do sada nisu uloženi dovoljni napori u podizanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Naime, premda su zabilježeni određeni pomaci u produktivnosti, s relativnog aspekta se produbio jaz između domaće ekonomije te nama usporedivih zemalja, odražavajući prije svega nedovoljnu racionalizaciju troška rada. Interna devaluacija, efikasnija alokacija resursa, ubrzavanje predstečajnih nagodbi te dinamiziranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva predstavljaju trenutno goruće probleme, ali i moguće prilike u slučaju odgovornijeg političkog upravljanja”, ocjenjuju analitičari Hypo banke.

Izvoz će rasti, ali ne kao u drugim zemljama

Navode da je izgledno da će izvoz nastaviti rasti visokim jednoznamenkastim stopama. I dok mjere kvantitativnog otpuštanja od strane ECB-a, labavija fiskalna politika, slabiji euro i jeftinija nafta idu u prilog povećanoj potražnji od strane EU, smatraju da će Hrvatska od navedenog imati manje koristi od usporedivih zemalja regije, a uslijed nedovoljno provedenih reformi na strani ponude, te slabe proizvodne i tržišne specijalizacije.

Kažu da je slaba domaća potražnja uvjetovana je slabim investicijama od strane javnog sektora, nastavkom razduživanja privatnog sektora te niskim cijenama energenata, što vodi do očekivanog trgovinskog deficita od oko 14,1% BDP-a u 2015. godini. Navedeno uz snažniji priljev turističkih deviza i povlačenja sredstava iz EU fondova, te jeftinije servisiranje duga vodi do očekivanog suficita tekućeg računa platne bilance od oko 2% BDP-a. Smanjena izloženost prema vani tako je uvjetovana poboljšanom neto inozemnom investicijskom pozicijom, smanjenim potrebama za kratkoročnim financiranjem (29% BDP-a ) te suficitom primarne bilance (6% BDP-a).

Procjenjuju da će u nadolazećem razdoblju država ostati ključni čimbenik rasta vanjskog duga. Naime, očekuju kako će ukupni bruto vanjski dug porasti prema 110% BDP-a u toku ove godine, dok je neto vanjski dug  tek premašio 60% BDP-a.

Premalo novca povučeno iz EU fondova

Podsjećaju da je pad deficita za oko 10% godišnje u prvoj polovici godine uvjetovan je prije svega umjetnim isključenjem HZZO-a iz državne riznice čime su i rashodi (-9,3%) i prihodi (-9,1%). Navode da su porezni prihodi veći za 2,2 milijarde kuna posljedica većih prihoda od PDV-a proizašlih uslijed stabilizacije domaće potražnje, ali i rasta prihoda od strane trošarina i poreza na dobit. S druge strane, donekle negativno im je iznenađenje samo 2,9 milijardi kuna sredstava povučenih iz EU fondova, a u odnosu na planiranih 7 milijardi kuna.

“Nedavni rebalans proračuna pritom nije iskorišten kako bi se povećani prihodi iskoristili za smanjivanje deficita već kao isprika za priznavanje viših rashoda. U svijetlu navedenog, očekujemo ovogodišnji deficit proračuna od oko 5,5% BDP-a. Pritom negativne rizike za naše projekcije predstavljaju optimistična očekivanja u pogledu dividendi javnih kompanija, mogući rast dospjelih garancija za investicije javnih kompanija, te konsolidacija duga lokalnih jedinica.

Skromni rast sljedeće dvije godine

“I dok plan proračuna za 2016. godinu još uvijek nije poznat, smatramo kako će fiskalni napori biti dodatno otežani odgađanjem poreza na nekretnine, otprilike 2 milijarde kuna troška konverzije kredita u švicarskim francima u eure, te snažnijim izdacima za kamate uslijed očekivanog rasta premije na rizik. U tom kontekstu, te uzimajući u obzir skromne izglede rasta, očekujemo deficit proračuna u 2016. godini blago iznad ovogodišnje razine”, navodi se u godišnjoj prognozi Hypo banke. Konkretno, za sljedeću godinu prognoziraju rast BDP-a od 0,5 posto, a za 2017. rast od 1,3 posto.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr