Debakl projekta električnih automobila u Hrvatskoj

HEP i Grad Zagreb prije nekoliko su dana poprilično bučno najavili početak zajedničkog projekta gradnje stanica za punjenje elektroautomobila u Zagrebu. No, kako to u Hrvatskoj obično biva, projekt je započet bizarnostima, a završit će, čini se, neslavno.

Prvo su iz Gradskog ureda za energetiku najavili da će u prvoj fazi graditi dvije stanice – jednu ispred HEP-ove zgrade, a drugu ispred Gradskog poglavarstva, sve na 500 metara zračne udaljenosti. Treća, već postojeća stanica je kod obližnjeg Energetskog instituta Hrvoje Požar, pa je ostalo nejasno kako bi to trebalo pomoći potencijalnim vlasnicima elektroautomobila koji žive u istočnim ili zapadnim, rubnim dijelovima grada, piše Večernji list.

Ništa smislenija nije bila ni HEP-ova prethodna strategija koju je provodio na temelju ugovora s njemačkom kompanijom RWE. Partneri su zajedno trebali postaviti 150 stanica za punjenje diljem Hrvatske, no zasad su postavljene tek dvije, u Labinu i u Vukovaru. Tako se htjelo simbolično povezati dva kraja Hrvatske, no u praksi nijedan elektroautomobil na svijetu ne može s punjenjem u Labinu doći do Vukovara, pa čak ni do Zagreba. Dapače, za većinu elektroautomobila maksimalan domet s jednim punjenjem je oko 100 kilometara.

No, nije samo nedostatak infrastrukture razlog zbog kojeg u nas nema elektroautomobila. U proteklih pet godina u našoj zemlji registrirano je tek pet takvih novih vozila, a pretpostavi li se da je uvedeno i nekoliko polovnih, danas ih nema više od 10 u cijeloj Hrvatskoj.

Čak i hibridna vozila, koja kombiniraju električni pogon s benzinskim motorom, nisu naišla na značajniji uspjeh. Ukupno su u Hrvatskoj u proteklih godinu i pol prodana 83 hibridna i elektroautomobila. Ipak, polovina tog broja otpada na Toyotu Prius, što je vjerojatno posljedica veće narudžbe jedne zagrebačke taksi-tvrtke koja se koristi takvim vozilima.

Problem je cijena

Unatoč tome što garantiraju uštedu na potrošenom gorivu, visoka inicijalna cijena u pravilu odbija kupce. To je, dakako, apostrofirano trenutačnom ekonomskom krizom, ali nije specifikum Hrvatske.

Neke države to rješavaju subvencijama, a najuspješnijom se pokazala kombinacija financijskih poticaja i društvenih pogodnosti (besplatno parkiranje i punjenje, te mogućnost vožnje unutar žutih traka, Oslo) u Norveškoj. Stoga bi Hrvatska, piše list, ako želi poticati masovniju implementaciju elektroautomobila, tome morala posvetiti ozbiljnu nacionalnu strategiju i jasan paket mjera.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr