Cijena struje skočit će i do 50 posto?

U Hrvatskoj elektroprivredi tvrde kako još uvijek ne znaju koliko će podići cijenu električne energije i grijanja. Postotak poskupljenja ovisit će o rezultatu pregovora HEP-a i Ine, od koje taj veliki distributer kupuje i do 700 milijuna kubika plina godišnje.

Potvrdio je to i šef HEP-a Leo Begović, koji je u svom poslovnom planu za 2010. predvidio dobit od 200 milijuna kuna.

No, poveća li Ina cijenu plina za 20 posto, za HEP bi to bio trošak veći za 400 milijuna kuna od predviđenog, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u HEP-ovom poslovanju.

“Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnog grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne može se ništa konkretnije reći”, izjavio Begović za Novi list.

No, većina energetičara smatra kako će cijena plina i struje morati rasti u idućih nekoliko godina, jer se bez poskupljenja neće moći održati proizvodni ciklus.

Profesor dr. Neven Duić s Katedre za energetiku na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje smatra, pak, da bi cijena trebala imati veze isključivo s odnosnom ponude i potražnje.

“Ako se ponuda poveća, cijena pada, a poveća li se potražnja, cijena raste. Naše je tržište energentima uglavnom povezano s europskim, pa i svjetskim, te nema razloga zbog kojeg bi energenti u Hrvatskoj trebali biti značajno jeftiniji nego u drugim zemljama. Cijene su u Europi ipak različite jer energetska tržišta još uvijek ne funkcioniraju kako je zamišljeno, pa su u mnogim zemljama cijene donekle pod utjecajem politike, povijesti i različitog troška proizvodnje. Međutim, cjenovni je trend uzlazni, prema 20 eurocenti za kilovatsat, što je dvostruko od današnje cijene u Hrvatskoj”, kaže Duić.

Prema njegovim riječima, realan trošak dobave električne energije kućanstvima trebao bi iznositi između 16 i 18 eurocenti, plus PDV, da bi se sustav mogao normalno razvijati. To je, u konačnici, cijena za oko pedeset posto viša nego danas, smatra on.

Prema njegovom mišljenju, socijalnu politiku svakako treba provoditi, ali ne na način da se subvencionira cijena energenata cjelokupnom stanovništvu, nego samo socijalno ugroženim slojevima. Prema njegovom mišljenju i tržište plina bi u potpunosti trebalo biti tržišno.

Iako imamo dovoljno vlastitog plina, Duić kaže kako je činjenica da je trošak proizvodnje prirodnog plina iz plinskih bušotina vrlo nizak, pa je i prosječna cijena nabave plina niska, no u tome, kaže, i jest problem.

“Zašto bi Ina prodavala plin jeftinije nego što ga može prodati na europskom tržištu – samo zato što je njen trošak proizvodnje niži? To bi bilo netržišno ponašanje. Argument da ima ekstra profite na račun hrvatskog rudnog bogatstva stoji, ali to se treba rješavati kroz podizanje cijena koncesija koje izdaje Ministarstvo gospodarstva, a ne kroz umjetno spuštanje cijene plina na hrvatskom tržištu”, kazao je Duić za Novi list.

Napominje kako bi se subvencioniranjem potrošnje plina kućanstvima postiglo povećanje potrošnje, čime ga ostaje manje za izvoz po višoj cijeni, smanjuje se prihod Ine, a time i BDP. No, nižom cijenom energenata za industriju povećava se njihova kompetitivnost na svjetskom tržištu, te se povećavaju proizvodnja i izvoz.

Prethodni članak:

arti-201002090631006

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr