TIHI UBOJICA

NAJŠTETNIJI SASTOJAK BRZE HRANE: EU želi ograničiti transmasti u prehrambenim proizvodima

Europski parlament donio je u srijedu rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje za razinu industrijskih trans-masnih kiselina u prehrambenim proizvodima.

Kako pojašnava zastupnica Biljana Borzan, riječ je o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani.

“Istraživanja pokazuju da su debljina i pretilost u Europi poprimili epidemijske razmjere. Eurostat je objavio kako je Hrvatska osma po debljini u EU-u po broju debelih ljudi, sa zastupljenošću u populaciji od 18,7 posto. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU-u umre 660 tisuća ljudi, a industrijske trans-masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji”, rekla je Borzan, kako je priopćeno iz njezina ureda.

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: U svijetu je više pretilih nego pothranjenih i to osobito djeca i mladi

U rezoluciji Parlamenta stoji da je potrošnja trans-masti povezana s povećanim rizicima od kardiovaskularnih bolesti, neplodnosti, endometrioze, žučnog kamenca, Alzheimerove bolesti, dijabetesa i nekih oblika raka.

Ograničenje kao najbolje rješenje

Europarlamentarci smatraju da je zakonsko ograničenje tih masti na razini EU-a najbolje rješenje jer se pokazalo da nacionalna ograničenja nisu dovoljno učinkovita zbog slobodnog protoka roba preko otvorenih granica. Naime, ako Hrvatska donese takve zakone, oni se ne odnose na robu iz Slovenije i obratno.

Razmatrao se i prijedlog da se umjesto zabrane uvede obvezno označavanje i upozorenja na etiketama. No, razina javne svijesti o trans-masnim kiselinama je preniska da bi to imalo efekta.

pretilost-dijabetes

Rezultati istraživanja nedavno provedenog u Hrvatskoj pokazuju da građani nisu upoznati s problematikom trans-masnih kiselina. Tek 25 posto ispitanika smatra da imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto ne zna ili nema stav, a čak 22 posto misli da pozitivno utječu na zdravlje.

POREZOM DO ZDRAVLJA: ‘Udar’ na zaslađena pića zbog globalne pretilosti

Ljudi ne znaju o čemu je riječ

“Ovi podaci govore u prilog tezi da posebno označavanje trans-masnih kiselina neće pridonijeti smanjenju njihove konzumacije jer ljudi jednostavno ne znaju o čemu se radi. Mladi od 18 do 30 godina su najveći potrošači trans-masti u Hrvatskoj i stoga je u našem interesu brzo i odlučno djelovanje Unije”, rekla je Borzan, dodavši kako je segment populacije koji se najbrže deblja u Europi adolescenti u njenom istočnom dijelu, dakle i u Hrvatskoj.

Borzan je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u veljači organizirala konferenciju o borbi protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti. Jedan od zaključaka je bio da se lobiranjem u Europskom parlamentu inicira donošenje rezolucije o ograničenju industrijskih trans-masti.

“Taj cilj smo danas ispunili. Trans-masti su tihi ubojica i Komisija treba što prije reagirati jer je prevelika cijena koju plaćamo u vidu ljudskih života te troškova liječenja i bolovanja”, zaključila je Borzan.

Rezolucija je izglasana s 586 glasova “za2, 19 “protiv” i 38 suzdržanih, navodi se u priopćenju.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr