UPUTIO PISMO

KURDSKI ČELNIK POTVRDIO – ODSTUPIT ĆE S DUŽNOSTI: ‘Ostajem pešmerga’

Vođa iračkih Kurda Masoud Barzani u nedjelju je potvrdio da 1. studenoga kani odstupiti s dužnosti te je od parlamenta zatražio da poduzme potrebne mjere kako bi se dotad popunilo upražnjeno predsjedničko mjesto.

Parlament, sa sjedištem u kurdskome glavnom gradu Erbilu, je izvijestio da je Barzani uputio pismo u kojem stoji da ne kani produljiti svoj mandat, objavila je Kurdistanska demokratska stranka.

“Odbijam nastaviti s obavljanjem predsjedničke dužnosti regije nakon 1. studenoga”, stoji u Barzanijevu pismu. “Ostajem pešmerga”, napisao je.

Kurdski dužnosnik za Reuters je u subotu rekao da je Barzani odluku donio ne čekajući na izbore koji će se održati 1. studenoga, no sada su odgođeni za osam mjeseci.

Šef izbornog povjerenstva prije nekoliko je dana kazao da su izbori za predsjednika i parlament iračkog Kurdistana odgođeni jer političke stranke nisu predstavile svoje kandidate te da će povjerenstvo razmotriti novi datum izbora.

U regiji, koja već godinama uživa u širokoj autonomiji, od održavanja referenduma o neovisnosti prije mjesec dana vlada metež. Referendum je potaknuo vojne i gospodarske represalije središnjih iračkih vlasti u Bagdadu.

Parlament autonomne pokrajine iračkog Kurdistana potvrdio je u nedjelju odluku predsjednika Masuda Baraznija da odstupi s dužnosti, a on je u ogorčenu govoru rekao da uz Kurde i njihovu težnju za samoodređenjem nije stajao nitko osim njihovih planina.

Barzani se putem televizije obratio javnosti pošto su zastupnici sa 70 od ukupno 111 glasova potvrdili njegovu ostavku koju je odlučio podnijeti nakon referenduma o samoodređenju 25. rujna na koji je središnja vlada u Bagdadu odgovorila vojnim i gospodarskim mjerama protiv iračkog Kurdistana.

“Tri milijuna glasova za neovisnost Kurdistana stvorilo je povijest i ona se ne može izbrisati”, rekao je Barzani.

Zastupnici su glasali na sjednici sazvanoj kako bi raspravili Barzanijevo pismo u kojem je objavio da “ni pod kojim uvjetom” ne želi produljenje predsjedničkog mandata nakon 1. studenoga, za kada su bili raspisani izbori, no koji su odgođeni za osam mjeseci.

“Nitko uz nas nije stajao osim naših planina”, rekao je Barzani koji je na čelu iračkog Kurdistana bio od 2005. godine.

Kritizirao je Sjedinjene Države jer su dopustile da tenkovi isporučeni iračkim snagama kako bi se borile protiv džihadističke Islamske države, budu upotrijebljeni protiv Kurda. Američko oružje koristilo se i u napadima paravojske koja ima potporu Irana, rekao je.

“Pokušali smo zaustaviti krvoproliće; iračke snage nastavile su napredovati koristeći se” američkim oružjem.

Podsjetio je na velik doprinos “pešmerga”, kurdskih boraca, u ratu protiv Islamske države (IS).

“Bez pomoći pešmerga iračke snage ne bi mogle same osloboditi Mosul od IS-a”, rekao je i zapitao se zbog čega Washington želi kazniti Kurdistan?

Optužio je sljedbenike svog protivnika Džalala Talabanija, da su počinili “veliku izdaju” kada su prije dva tjedna predali naftonosni grad Kirkuk iračkim snagama i to bez borbe.

Iračka ofenziva početa 16. listopada i odbijanje iračke vlade da vodi dijalog s Kurdima potvrdili su njegovo viđenje “da Irak ne vjeruje u prava Kurda”. Vlada u Bagdadu koristila se referendumom kao izgovorom za napad na Kurdistan, smatra Barzani.

Rekao je da “ni pod kojim uvjetom” neće pristati na produljenje predsjedničkog mandata.

Kritičari ocjenjuju da je povijesni kurdistanski vođa, koji se četiri desetljeća borio za pravo ugnjetavanih Kurda na samoodređenje, načinio najveću pogrešku kada je organizirao referendum o neovisnosti  na koji je oštro odgovorila iračka vojska, a prijetnje su stigle i iz  regije, susjednog Irana i Turske, koji strahuju da bi njihove kurdske manjine mogle slijediti put iračkih Kurda.

U pismu parlamentu Barzani je poručio da će “nastaviti lužiti Kurdistanu kao pešmerga”.

Pozvao je zastupnike da donesu mjere kojima će popuniti vakuum u vlasti, sugerirajući a se predsjendičke ovlasti podijele na vladu, parlament i sudstvo.

Irački Kurdistan uživao je veliku autonomiju godinama. Analitičari drže mogućim da će Barzanijeva ostavka pomoći u pomirbi između Kurdistanske regionalne vlade (KRG) i iračke središnje vlade u Bagdadu.

Barzani je vodio KRG otkako je ta vlada bila uspostavljena 2005. Njegov drugi mandat istekao je 2013. no bio je produljivan bez izbora u vrijeme kada je džihadistička Islamska država osvojila velike dijelove teritorija u Iraku i Siriji.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr