Ugledni Le Monde objavio vrlo laskav tekst o hrvatskom filmu

Međunarodni filmski festival u Sarajevu okupio je od 14. do 23. kolovoza u tome gradu kremu regionalne filmske industrije i brojne međunarodne filmaše u potrazi za novim talentima i zanimljivim mladim kinematografijama među kojima se posebno ističe hrvatska, koja posljednjih godina pokazuje nevjerojatne znake živosti, piše francuski list Le Monde.

Za vrijeme trajanja festivala, pripadnici filmske industrije imali su se u Sarajevu prilike upoznati s uzbudljivim mladim talentima iz regije: Bosanci, Srbi, Hrvati, Slovenci, Turci, Kosovari, Mađari… bili su tamo svi oni sretnici čiji su projekti prošli festivalsku selekciju, piše taj ugledni pariški dnevnik. No, pozornost sve više privlači sve jače prisutna hrvatska kinematografija, koja je ove godine na festivalu imala čak deset filmskih ostvarenja.

Golema energija

Dva su čak i nagrađena u svojim kategorijama – dokumentarni film “Goli” redateljice Tihe Klare Gudac i kratki film “Kokoška” u njemačko-hrvatskoj koprodukciji koji je režirala Una Gunjak. U natjecateljskom programu 20. Sarajevo Film Festivala bio je i film “Cure” švicarsko-hrvatske redateljice Andreje Štake, dok se u kratkometražnoj konkurenciji SFF-a natjecao film “Manjača” Tina Žanića, nastao u produkciji Kinokluba Zagreb a sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

U nenatjecateljskom programu Open Air regionalnu je premijeru imao i hrvatski film “Otok ljubavi” redateljice iz BiH Jasmile Žbanić.

“U zemljama bivše Jugoslavije prisutna je golema energija. Nekada njihove priče nisu bile šire prepoznate. Danas nam oni otvaraju prozore u svoje svjetove, a najveću snagu među njima svakako ima Hrvatska”, kazao je za Le Monde u Sarajevu direktor Austrijskog filmskog odbora Martin Schweighofer.

Novi sustav financiranja

Hrvatski je film, naravno, postojao i ranije, ističe Le Monde, što dokazuje retrospektiva hrvatskog klasičnog filma organizirana u Parizu koncem 2012., koja je predstavila filmove Zagrebačke škole crtanog filma i petnaestak igranih filmova snimljenih između 1950-ih i 1980-ih. No, polako i sigurno, nakon razdoblja veće prepoznatljivosti srpske kinematografije i “vladavine” srbijanskog redatelja Emira Kusturice, na globalnoj filmskoj karti etablirala se hrvatska nacionalna kinematografija, piše Le Monde.

Tome dijelom pridonosi novi sustav financiranja, omogućen novim zakonom o financiranju audiovizualnih djelatnosti te činjenicom da u Hrvatskoj postoji i odvojeni fond za sufinanciranje potreba u području filma, piše list.

Već samim tim, hrvatski su filmaši u boljoj poziciji nego primjerice oni u BiH, gdje zakon o financiranju filma još nije ni donesen. U Hrvatskoj je taj izazov već ispunjen, a proveden je i projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača u sklopu kojega je digitalizirano 28 nezavisnih kinodvorana. U Hrvatskoj ima obećavajućih filmaša jednako kao i dugdje, no drugdje ih otprije podržava sustav koji postupno sada počinje funkcionirati i u Hrvatskoj, kazala je Le Mondeu voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr