"IZOPAČENA UMJETNOST": / Zašto je Hitler krao slike?

Image
Foto: afp

Suvremena umjetnost je Hitleru bila trn u oku. Tisuće djela je dao konfiscirati. Moderne slike su spaljivane ili prodavane.

28.11.2015.
10:25
afp
VOYO logo

Prilikom otvaranja 1919. godine Kronprinzenpalais - područje za modernu umjetnost u Berlinskoj nacionalnoj galeriji - nije mogao biti moderniji. Sve je u tom trenutku ukazivalo da će njemački glavni grad ostati izvorište suvremene umjetnosti. Teško da je netko slutio da će to kratko trajati.

Adolf Hitler je i sam bio slikar, ali su ga dva puta odbili kada se pokušao upisati na Umjetničku akademiju u Beču. Kad su nacionalsocijalisti 1933. preuzeli vlast htio je uništiti žanr moderne umjetnosti koji je prezirao. Umjetnici su se morali ili prilagoditi ili bježati. Ali, unatoč tomu još uvijek ima puno modernih djela iz te epohe. A ona sva pričaju jednu priču, piše Deutsche Welle.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: AFP
Image
Foto: AFP

U subotu 21. studenog u Berlinu, u "Hamburger Bahnhof - muzeju suvremene umjetnosti" otvorena je izložba nazvana "Crne godine. Povijest jedne zbirke. 1933-1945". "Mislim da je obveza našeg muzeja izlagati zbirke i voditi otvorne rasprave o tomu", kaže kustos Dieter Scholz.

Kako su nacisti pljačkama financirali Hitlerov ratni stroj i krali europsko blago

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dva identična autoportreta

Naziv izložbe bi s jedne strane trebao podsjetiti na razaranja i tugu, a zapravo je inspiriran drugom verzijom slike Karla Hofera "Crne sobe" (1943.). Izvorna verzija iz 1928. uništena je u savezničkom bombardiranju. "To je statement protiv fašizma", kaže Scholz. "Hofer nije prihvaćao da je slika uništena zbog nacista." Karl Hofer je bio ravnatelj Berlinske akademije umjetnosti. Kao i mnogi drugi u njegovom okruženju nakon što je Hitler došao na vlast morao je napustiti svoju dužnost.

Dva gotovo identična Hoferova autoportreta mogu se vidjeti na ovoj izložbi. Original iz 1935. konfiscirali su nacisti jer su ga smatrali "izopačenim" - a to se po njihovom shvaćanju odnosilo na svu modernu umjetnost od ekspresionizma do nadrealizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Hitler je mrzio svaki oblik umjetnosti koji nije odgovarao tradicionalnim normama", kaže povjesničarka umjetnosti Meike Hoffmann sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, koja se znanstveno bavi takozvanom "izopačenom umjetnošću".

Image
Foto: AFP, SOEREN STACHE
Image
Foto: AFP, SOEREN STACHE

Nacisti konfiscirali 16.000 djela

Nastanak tako puno različitih stilova u tom vremenu bili su znak individualnosti i demokracije - dviju vrijednosti koje su bile u suprotnosti s konformističkim držanjem režima. Hoferov portret je bio jedno od 500 djela koja su nacisti konfiscirali iz Nacionalne galerije. Glavnu riječ je u tomu imao ministar propagande Joseph Goebbels koji je, koje li ironije, ranije i sam pisao ekspresionističku literaturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skupa s još oko 600 djela ona su bila izložena 1937. na izložbi "izopačene umjetnosti" u Münchenu. Mnogi od oko dva milijuna posjetitelja te izložbe bili su vjerojatno prisiljeni ići na izložbu, kaže Dieter Scholz. Među njima su bila i djela poznatih umjetnika 20. stoljeća Lyonela Feiningera, Vasilija Kandinskog i Marca Chagalla. Pored njih su bili natpisi s rasističkim uvredama.

Ukupno su nacisti konfiscirali 16.000 "izopačenih" umjetnina. Ona djela koja su smatrali vrijednima prodavali su na dražbama. Hoferov autoportret su prodali jednom američkom kolekcionaru. To je djelo tek prošle godine vraćeno muzeju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HITLER JE ZAPRAVO ŽELIO BITI UMJETNIK: /

Njegove slike i danas ljudi mahnito kupuju

Image
HITLER JE ZAPRAVO ŽELIO BITI UMJETNIK: /

Njegove slike i danas ljudi mahnito kupuju

Krajolici umjesto ljudi

Image
Foto: Thinkstock, claudiodivizia
Image
Foto: Thinkstock, claudiodivizia

Na vašingtonskoj konferenciji 1999. u središtu pozornosti je bilo pitanje, što bi se trebalo dogoditi s umjetninama koje su konfiscirali nacisti. Muzeji su pozvani da provjere u svojim zbirkama, ima li konfisciranih umjetnina. O tomu se proteklih godina u Njemačkoj vodila javna rasprava. Neka djela još uvijek nisu vraćena pravnim nasljednicima.

Do kraja godine 1933. muzeji su sva djela na kojima su bili prikazani ljudi zamijenili mrtvom prirodom ili krajolicima. Nakon kraja Vajmarske Republike Otto Dix je izgubio dotadašnju slavu i postao cilj stalnih napada režima. On je u to vrijeme prodavao svoje krajolike. Ali, istovremeno je slikao svoje sporne prikaze rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegovo djelo "Flandern" (Flandrija) prikazuje gotovo mrtve vojnike u rovu - a to je upravo onakva umjetnost koja je nacistima bila trn u oku. "To nije slika herojskih vojnika u ratu", kaže Scholz. "To je, po mom mišljenju, izravna kritika." 1937. je Muzej prestao uopće otkupljivati umjetnine živućih umjetnika. Zato na izložbi nije bilo portreta Hitlera, mislilo se dok Scholz i njegove kolege nisu otkrili jednu zanimljivost.

Hitler premazan drugom slikom

Erwina Hahsa su nacisti progonili. Jednoga dana je dobio nalog na naslika portret Hitlera za jednu školu u Stendalu. Hahs je naslikao Hitlera ispred užarenih, crvenih ruševina, što se vlastima uopće nije svidjelo. Kasnije je Hahs tu sliku ponovo iskoristio i preko nje naslikao akt koji je nazvao "Veliki rekvijem". Dok su kustosi pripremali izložbu našli su u pismu Hahsove udovice informaciju o premazanom portretu. Snimanjem djela uz pomoć moderne tehnike otkrili su skriveni Hitlerov portret.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Izlaganje djela iz toga vremena je jako važno jer ono izaziva pitanja o prošlosti", kaže povjesničarka umjetnosti Meike Hoffmann za DW. "Ima tako puno stvari o Trećem Rajhu koje ne znamo. I još moramo puno istraživati kako se ista stvar ne bi ponovila u budućnosti."

Image
BERLIN NAKON HITLERA /

Nikad objavljene snimke iz 1945. u boji pokazuju razrusenu Njemacku

Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo