Podsjetnik na strahote

“CRTEŽOM PROTIV ZABORAVA”: Portreti djece ubijene u nacističkim logorima diraju do suza

Prigodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, a koji se prema Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 2005. obilježava svakog 27. siječnja, Branko Lustig i austrijski slikar i fotograf Manfred Bockelmann najavili su na konfereciji za medije otvorenje izložbe Crtežom protiv zaborava u Francuskom paviljonu u Zagrebu.

Posebna izložba austrijskog umjetnika Manfreda Bockelmanna pod naslovom “Crtežom protiv zaborava” potresna je priča o djeci žrtvama Holokausta.

Slikar i fotograf je u tehnici ugljena na juti prikazao portrete djece i mladih od dvije do 18 godina koja su na svojoj koži osjetila zlo nacističkog režima.

Dječja lica je naslikao kao “znakove protiv zaborava”, s ciljem da “da lice barem nekolicini među tolikim imenima i brojevima”, kaže Bockelmann.

Djeca fotografirana da se dokaže njihova manja vrijednost

Portreti polaze od policijskih fotografija koje je snimila tadašnja vlast odnosno Gestapo, SS i liječnička struka, nakon čega su djeca deportirana u logore i bolnice, koja je umjetnik pronašao u arhivu Auschwitza.

Djeci su obrijane glave i odjevena zloglasna prugasta odijela.

“Djeca nisu znala da će biti ubijena. U očima im se vidi da imaju bezbroj pitanja”, kaže Bockelmann.

Manfred Bockelmann radi portrete kako se postojanje ove djece ne bi zaboravilo.
Manfred Bockelmann radi portrete kako se postojanje ove djece ne bi zaboravilo.Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Druga skupina crteža prikazuje djecu, uglavnom Rome i Sinte, koje se pozivalo u sabirne logore gdje su se morali prijaviti vlastima radi fotografiranja.

Svrha fotografija bila je ukazati na manju vrijednost ‘nearijevske’ djece, smatrane nižom rasom. Iako su ih majke za fotografiranje lijepo uredile i odjenule u najbolju odjeću, biografije te djece završavaju u Auschwitzu.

Neke od fotografija pripadale su obiteljskim albumima koje su osuđeni na logore smrti smjeli ponijeti sa sobom.

Među ovim potresnim prizorima i mislima koje se posjetitelju vrte po glavi kada gleda u nevina dječja lica, možda su najdirljiviji portreti djece s teškoćama, tjelesnim ili mentalnim, koja su, sasvim legalno, smještana na “dječje odjele” gdje su eutanazirana s namjerom da se arijevska rasa “očisti od genetskih grešaka”, pojašnjava autor radova.

Djeca su fotografirana kako bi se dokazalo da su 'niže rase'.
Djeca su fotografirana kako bi se dokazalo da su ‘niže rase’.Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

“Činim ovo zbog srama”

Ono što ga uvijek pitaju, kaže Bockelmann, jest zašto se bavi nečim tako emocionalno napornim.

“Na ovo me je potaknuo sram zbog generacije mojih roditelja”, priznaje slikar, kazavši kako je i njegov otac bio član Nacističke partije jer je to bio način da zaštiti svoju obitelj.

“Nacisti su nas zaveli”, odgovaraju svi koji su šutnjom dopustili da se užas holokausta ostvari, smatra umjetnik.

“Ubijanje djece neshvatljiv je zločin”, rekao je Bockelmann, čime upravo njihovi portreti pokazuju na stvarnost užasa tog vremena.

Izložba na kojoj se može vidjeti 60 radova postavljena je u Francuskom paviljonu u Zagrebu, a otvorenje će biti u srijedu, 27. siječnja, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Svjedok Branko Lustig

Izložbom Manfreda Bockelmanna započinje obilježavanje desete obljetnice djelovanja Festivala tolerancije – JFF Zagreb, čiji je predsjednik oskarovac Branko Lustig, koji je na vlastitoj koži osjetio grozote koncentracijskih logora Auschwitz i Bergen-Belsen.

Branko Lustig pokazao je tetovažu s brojem koju je dobio u Auschwitzu.
Branko Lustig pokazao je tetovažu s brojem koju je dobio u Auschwitzu.Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Francuski paviljon prigodno je mjesto za izložbu o holokaustu jer je kraj njega bila baraka u kojoj su skupljani ljudi koji su zatim vlakom, po tračnicama koje i danas postoje, odvezeni u logor.

Izložbu čiji je cilj održati sjećanje na taj strašan zločin kako se nikad više ne bi dogodio možete pogledati do 7. veljače.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr