STRAH U RAVNIM KOTARIMA

ZLOKOBNI PRIZOR: Crno brdo kancerogene troske prijeti žiteljima zadarskog zaleđa

Prije šest godina, u Biljanima Donjim u zadarskom zaleđu, niknulo je brdo od silikomanganske troske, više od 250 tisuća tona dovezenih bez da je itko pitao tamošnje mještane.

Jutarni list piše da je trosku ondje dopremila tvrtka MLM iz Zagreba koja je u blokadi i do čijeg je vlasnika Sadika Čolića gotovo nemoguće doći. On je za dovezeni otpad tvrdio da se radi o vrijednom materijalu za gradnju.

Iz Bruxellesa naredili hitno rješavanje problema

Nasuto brdo opasnog otpada raslo je godinama u tom mjestu u zadarskim Ravnim kotarima pretvarajući se malo-pomalo zlokoban postapokaliptički prizor. Troska potječe iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) na čijem je mjestu nakon sanacije nastala lijepa plaža Banj, dok je ‘sanacija’ podrazumijevala premještanje stotine tisuća tona silikomanganske troske u zabačeni ravnokotarski zaseok. To brdo opasne crne šljake vidi se čak i na satelitskim snimcima.

Očajni mještani, koji to mjesto zovu Crno brdo, već godinama traže da im se otrov makne iz dvorišta. No, unatoč brojnim apelima i prosvjedima, Crno brdo još je ondje i nije se smanjilo. Štoviše, u zaseoku Veljani nastalo je još jedno, neznatno manje od onog u Biljanima. Glas o ovome stigao je i do Bruxellesa, pa je Europska komisija naložila Hrvatskoj da u roku od dva mjeseca riješi taj problem.

crno-brdo-2

Voda kao mulj, a salata ima crni ‘premaz’

No, mještani Biljana ne vjeruju da će se išta promijeniti. Jedan od njih, Mile Škorić, kaže kako su 2010. počeli stizati šleperi, nekad i po dvadesetak odjednom, dva-tri puta dnevno, od svibnja do prosinca, neprekidno dovozeći šljaku.

“Nitko nije mogao ništa učiniti. Uostalom, tko nas uopće išta pita? Starci, nemoćni i bolesni, mogli smo samo gledati kako brdo raste iz dana u dan”, kazao je ovaj mještanin za Jutarnji list.

U selu nema vodovoda, pa mještani vodu skupljaju iz gusterne. No, otkako je ‘niknulo’ Crno brdo, voda je više nalik tamnosmeđem mulju. Nekoć je taj kraj mirisao po breskvama, a sada, kažu mještani, ne mogu disati od smrada. Vjetar uokolo raznosi sitnu crnu prašinu, pa salata iz vrtova ima na sebi masni crni ‘premaz’.

“Samo na ovom području ima toliko lokacija na kojima nema ni jedne jedine kuće. A oni odluče ovo brdo troske staviti tu, na metar od kuća. Ma, sumnjam da će Europa tu išta napraviti. Mogu jedino našu državu dati na sud, a što i to znači? Ima država dovoljno para da se sudi s njima, neće ih to pokolebati”, malodušno govori drugi mještanin Živko Ševo kojem se, kaže, čini da netko namjerno želi potjerati iz tog kraja i ono malo ljudi koji su se vratili na svoja ognjišta.

“Voda nije ni za zalijevanje vrtova, kamoli za piće”

Borbu pokušava voditi predsjednik udruge EKO Ravni kotari, umirovljeni pilot Zdravko Belušić. On podastire laboratorijske nalaze i rezultate analiza provedenih u zemlji i inozemstvu iz kojih se jasno vidi da je otpad iz Biljana opasan po zdravlje ljudi i životinja.

“Nosili smo vodu s ovog područja na analizu u Zavod za javno zdravstvo. Rečeno nam je da ta voda ne samo da nije za piće, nego čak ni za zalijevanje vrtova! U troski su pronađene veće količine aromatskih ugljikovodika pirena i benzonpirena, za koje svatko može pronaći informaciju da se smatraju izuzetno kancerogenim te izazivaju mutacije na DNK”, kaže Belušić.

On upozorava da će, nastavi li se prodiranje materija iz troske u podzemne vode, biti ugrožena vodoopskrbna mreža sve do Zadra, a zbog juga i bure zagađenju su izloženi svi od Zadra do Biograda na moru.

Ministarstvo “kontinuirano radi na rješavanju problema”

U tvrtki MLM Group iz Zagreba, koja je dobila posao sanacije troske iz šibenskog TEF-a, tvrdili su kako je troska, nusprodukt sanacije tvorničkog brda, zapravo izuzetno vrijedan građevinski materijal koji se može koristiti pri gradnji cesta, aerodromskih pista i sličnih infrastrukturnih objekata. Ta je tvrtka u međuvremenu dospjela u blokadu, a u predstečajnoj nagodbi tvrdili su kako bi upravo materijal na Crnom brdu, čiju vrijednost procjenjuju na više od petnaest milijuna kuna, mogao riješiti njihove financijske probleme.

U Ministarstvu zaštite okoliša tvrde da se “kontinuirano radi na rješavanju problema odloženog otpada nastalog obradom troske na lokaciji Biljane Donje te je do sada proveden niz inspekcijskih nadzora, izdani su nalozi za prekrivanjem, kao i uklanjanjem otpada, te su tvrtki izrečene kazne”.

Nadležni ignorirali mještane kao da ne postoje

Vjerojatno je da će tvrtka MLM Group dokazati da se troska može koristiti pa će problem Crnog brda biti elegantno riješen u očima Europske komisije: ono što je godinama bio otpad, a prema spoznajama mještana i eko aktivista i opasan otpad, odjednom će postati vrijedan materijal.

Europska komisija slučajem Crnog brda počela se baviti 2015. godine. Podaci lokalnih zdravstvenih ustanova opovrgnuli su tezu o porastu kancerogenih oboljenja u tom kraju, no mimo toga je li otpad kancergoen ili nije, ključno je pitanje zašto nitko nadležan nikada nije proveo javnu raspravu i pitao stanovnike Ravnih kotara što misle o tom brdu, niti im ikada došao reći da ne moraju brinuto za zdravlje.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr