'Zimmer frei' je stvar prošlosti, ovo su nova pravila igre

U Hrvatskoj se u oko 60 tisuća domaćinstava bave iznajmljivanjem smještaja. Do rata, rentijerstvo je mnogima bilo samo način dodatne zarade, a danas je među iznajmljivačima sve više onih kojima je to jedini izvor prihoda.

Broj iznajmljivača narastao je zbog nekoliko razloga: prvi je svakako taj što su brojni građani ostali bez posla ili su im prihodi bitno smanjeni, pa se spašavaju iznajmljivanjem viška kvadrata. Samo u Splitu, primjerice, broj nezaposlenih se u šest kriznih godina povećao sa 6000 na više od 20.000!

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je država iznajmljivačima omogućila povoljne uvjete za rad jer se registracija za pružanje usluga u domaćinstvu prilično brzo obavlja i ne košta bogznašto, kao ni kategoriziranje smještaja, a svi oni čiji prihodi ne prelaze 230 tisuća kuna godišnje, a takvih je većina, ne ulaze u sustav PDV-a pa porez plaćaju paušalno – po krevetu.

Smanjen broj iznajmljivača na crno

Tim je potezom Vlada smanjila broj iznajmljivača na crno, koji je danas zanemariv, pa se ilegalnim iznajmljivanjem bave samo oni koji imaju objekte bez uporabne dozvole, a i takvih je, kako odmiče proces legalizacije, sve manje.

Dakle, upravo je legalizacija oko 800 tisuća nelegalnih objekata još jedan od značajnih razloga zbog kojih je iznajmljivača više, jer su objekte građene na divlje nakon dobivanja dozvola stavili u funkciju pa ih prvi put oglasili na turističkom tržištu.

I na koncu, ali ne manje važno – Split i Zadar postali su hit-destinacije kad su na njihove aerodrome počeli slijetati zrakoplovi kompanija koje prodaju karte u prosjeku za 40 eura, što milijune ljudi svakog ljeta, pa i cijele godine, motivira da putuju.

Internet izmijenio način rada

Posljednjih sedam-osam godina poznati svjetski oglašivači smještaja na internetu svojim su angažmanom u Hrvatskoj gotovo u potpunosti izmijenili način rada iznajmljivača, ali i profil ljudi koji se bave pružanjem usluga smještaja.

Bakice s kartonskim natpisima ‘zimmer frei’ koje sjede uz cestu i po autobusnim kolodvorima gotovo su stvar prošlosti, a gost zahvaljujući Expediji, Booking.comu ili Trip Advisoru izravno rezervira smještaj i ciljano odlazi na adresu koju je odabrao između oglašenih apartmana na reklamnim web-stranicama.

To je u Hrvatskoj, ali i drugdje, dokrajčilo klasične turističke agencije, pa je zakonodavac, uvažavajući tu činjenicu, nedavno dopustio osnivanje i on-line agencija koje više ne trebaju raspolagati poslovnim prostorom koji će zadovoljavati minimalne tehničke uvjete.

Savjetovališta krenula s radom

Počela su nicati i prva savjetovališta za vlasnike privatnog smještaja. Anamarija Cicarelli vlasnica je tvrtke ‘Interligo’, i evo što je rekla Slobodnoj Dalmaciji o sezoni koja je u tijeku:

‘Definitivno nije dobra, a za one koji su iznajmljivanje shvatili tek tako, kao nešto što će drugome potpuno predati u ruke da im to vodi, a oni samo kupiti dobit – nema spasa. Slijedi nam vrijeme kad će se apartmani morati pretvarati u apart hotele ili difuzne hotele jer će ovakav način iznajmljivanja kakav smo do sada poznavali postati neisplativ zbog vrlo slabe popunjenosti i kratke sezone’, kaže Cicarelli, prema čijem su mišljenju u osobito teškom položaju iznajmljivači u velikim gradovima jer je njihov broj narastao i nekoliko puta.

‘U manje atraktivnim destinacijama nije bilo tolikog povećanja broja apartmana, ali svejedno se osjetio pad gostiju od petnaestak posto, dok je generalno gledajući 30 posto manje gostiju u privatnom smještaju’, objašnjava Cicarelli i zaključuje:

‘Opstali su samo oni koji su marljivo radili još od prvog listopada, kad počinje priprema sezone, pa je jasno da ostali, koji traže goste u srpnju i kolovozu, ne mogu do njih. Ljeti se gosti primaju, dočekuje ih se, s njima se druži, a rezervacije se obavljaju puno, puno ranije.

Prijelomna sezona

Turistička sezona, koja ovih dana doživljava vrhunac, u mnogočemu je prijelomna. Sad se sasvim sigurno može reći da su gradovi ili gradići, poput Šibenika i Primoštena, recimo, ono što turisti danas traže i da je izležavanje na rivijerima poput one na Kvarneru ustuknulo pred city break turizmom koji se nudi u Splitu, o kojemu je toliko toga ispisano posljednjih godina, ali sve više i u Zadru, Puli i, naravno, Dubrovniku, koji je i dalje perjanica i gdje privatni iznajmljivači i dalje drže najviše cijene i imaju najdulju turističku sezonu.

U Splitu, računa se, oko 2500 građana, što zakonito, što na crno, nudi razne vrste smještaja, a prosječna je cijena u špici sezone za studio apartman (soba, mini kuhinja i kupaonica) 70 eura. Nakon što iznajmljivač odbije sva davanja državi ostaje mu oko 30 tisuća kuna po apartmanu.

Kad kažemo da je ova godina za iznajmljivače prijelomna ne samo kad su u pitanju destinacije koje gube dah, nego i trendovi u vrsti smještaja – onda je to i činjenica da vrijeme vikendica ‘rascjepkanih’ na apartmanske jedinice polako, ali sigurno odlazi u prošlost.

Novi hit na tržištu

Hit su samostojeće kuće s bazenima, općenito, dodatnim sadržajima, i to najviše u netaknutoj prirodi. Gostima je postalo svejedno hoćete li ih ugostiti u zelenom Trilju, od kojega je more udaljeno dvadesetak minuta ugodne vožnje autocestom, ili u modrim Brelima.

Važno je da omjer između cijene i ponude prihvatljiv, a to što je objekt 50 ili čak 100 kilometara udaljen od obale ne mora značiti ništa u vremenu kad su ceste u Dalmatinskoj zagori besprijekorne, pa je u jednom Vrgorcu sve više kućanstava u kojima se uspješno bave turizmom, kao i proizvodnjom ekohrane koju nude tim istim gostima, i tako, u odnosu na konkurenciju s obale i otoka, uspijevaju smanjiti razliku u cijenama zbog činjenice da su daleko od mora.

Najveći problem iznajmljivačima

A što je danas najveći problem iznajmljivačima? Svakako mogućnost otkaza smještaja gotovo u posljednji tren, i to često bez ikakve odštete. Naime, većina velikih on-line oglašivača soba i apartmana sve je podredila gostu koji tijekom godine rezervira smještaj i na nekoliko mjesta, pa onda do odlaska na odmor prati cijene i ponudu.

Ako uoči samog odlaska shvati da ste skuplji od konkurencije, otpadate iz igre, a pronaći goste u srcu sezone, kad su ostali termini za iznajmljivanje već uredno posloženi, veliki je problem, koji se da riješiti uz nešto sreće, ali prije svega znanja i iskustva kad su rezervacije smještaja u pitanju, a što je za svakog iznajmljivača ključni dio poslovne priče.

Tko najviše riskira? Najteže je onim iznajmljivačima koji su se, povedeni pričama o lakoj zaradi, a koje su, uzgred, promašene – polakomili, zaletjeli, pa podigli velike kredite i hipoteke da bi kupili nekretninu u centru grada. To je u slučaju Splita ulaganje od minimalno 150 tisuća eura bez pripadajućih kamata.

Uzmemo li da je cijena kvadrata u staroj gradskoj jezgri danas oko 2000 eura, a da vam treba minimalno 60 četvornih metara da bi biznis-plan držao vodu – ispada da ćete takve stanove, obično derutne i zapuštene, platiti minimalno 120 tisuća eura i barem još 30 tisuća uložiti u uređenje s obzirom na to da stan pretvarate u apartmanske jedinice.

Opstat će samo oni spremni na ulaganje

Tri prosječna studio apartmana po prosječnim cijenama i popunjenosti donijet će oko 18 tisuća eura zarade, pa ispada da vam treba minimalno osam godina da biste banci vratili tek glavnicu kredita, i to ako sve bude išlo u najboljem redu, a samo jedna gužva negdje u susjedstvu – u BiH ili na Kosovu, svejedno – može otjerati turiste koji su toliko “osjetljivi” da ih je u srpnju razjurila kiša, a prije toga ih je Svjetsko nogometno prvenstvo ostavilo kod kuće. I zato se iznajmljivanjem smještaja sve više bave profesionalci, a sve manje fušeri koji su od toga crpili dodatnu zaradu u sezoni od četrdesetak dana.

Opstat će samo oni koji su spremni zimi ulagati i na tisuće eura u oglase i visjeti na internetu barem pet-šest sati dnevno, uz naznaku da gostima, zbog različitih vremenskih zona, morate biti na raspolaganju 24 sata tijekom cijele godine. Računa se da ako ne odgovorite na e-mail upit gosta u roku od 40 minuta, posao će propasti jer obično jedno te isto pitanje za smještaj odlazi na desetak adresa.

Da ne govorimo o tome da su oni koji se čvrsto drže zadanih cijena, a ne nude akcije i gratis noćenja, doručke, besplatne vožnje brodom, turističke šetnje gradom ili slično, unaprijed izgubili bitku s konkurencijom koja je spremna pružiti više, a naplatiti manje. U cijelom je svijetu kriza, pa i oni najdubljeg džepa traže od iznajmljivača da opravda svaki kod njega ostavljeni euro, što u situaciji kad se samo u Splitu dnevno pojavi i po 30 novih iznajmljivača na web-stranicama za oglašavanje – treba respektirati.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/253701/Default.aspx
Kako vi provodite ljetovanje?

Imate li negativnih iskustava sa smještajem, cijenama kod ugostitelja, prometom? Želite li nekoga pohvaliti, podijeliti svoje iskustvo? Pišite nam na vijesti@portal.net.hr.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr