ZAGREBAČKI INŽENJERI IZRAĐUJU NAJVEĆI DRON NA SVIJETU: / 'Bit će to pravo čudovište!'

Image
Foto: PIXSELL, Luka Stanzl
5.11.2016.
21:44
PIXSELL, Luka Stanzl
VOYO logo

Riječ je, kako piše Jutarnji list, o timu FER-ova robotičkog laboratorija Larics koji je skupa s kolegama iz laboratorija Labust s istog fakulteta dio međunarodnog konzorcija koji je 2014. godine pobijedio na natječaju prestižnog 'NATO Science for peace and security' programa. Uz timove s FER-a, u konzorciju su i timovi sa Sveučilišta u Dubrovniku, sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta te Sveučilišta Limeric iz Irske.

'Čudovište' široko dva metra

Kad bude dovršen, Morus će biti pravo 'čudovište' široko dva metra i teško 25 kilograma koji će pogonjen s 4 propelera moći izdržati u zraku punih sat vremena i preletjeti 20 nautičkih milja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt je vrijedan više od 6 milijuna kuna, a pobijedio je u konkurenciji 32 projekta iz cijelog svijeta.

"Osnovni cilj projekta je stvoriti letjelicu koja će umjesto ljudi u čamcima za lošeg vremena moći sama izaći na pučinu pri, primjerice, havariji tankera, pronaći podvodnu ronilicu koja provodi inspekciju, podići je i vratiti na obalu kako bi se očitali njezini podaci", kaže prof. Stjepan Bogdan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dron će se moći koristiti i za nadzor opožarenih područja, naftnih bušotina ili vjetrenjača. Prof. Bogdan za primjer kaže da bi se uz takvuletjelicu svojedobno izbjegla tragedija na Kornatima.

Image
VIZIONAR ISPRED SVOG VREMENA: /

Ovako je izgledao Teslin patent za dron - iz 1898.!

Image
VIZIONAR ISPRED SVOG VREMENA: /

Ovako je izgledao Teslin patent za dron - iz 1898.!

Image
Image

Benzinski umjesto električnog pogona

Morus je 'drugačiji' dron jer umjesto električnog ima benzinski pogon. Pouzdaniji je i stabilniji te može ponijeti čak 75 kilograma tereta. Drugi detalj koji Morus razlikuje od ostalih dronova jesu maleni uređaji nalik na vage koji će biti smješteni u svakom krilu drona. Riječ je o utezima teškim 1,5 kilogram koji će se velikom brzinom micati lijevo-desno kako bi dron lakše mijenjao težište i kako bi se njime moglo lakše upravljati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Inspiracija mi je došla iz raketa i starih podmornica koje slične balaste koriste kad polijeću ili zaranjaju. Samo što je njegov sustav znatno dinamičniji i brži", kazao je prof. Bogdan za Jutarnji list.

Image
Image

Samo u mirnodopske svrhe

Projekt je na kraju prve godine, a prvi let bi trebao imati u ožujku iduće godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Okvir drona je karbonskii naručen je iz Kine, dok su propeleri dijelom od karbonskih vlakana, a dijelom od bukovine. Na kraju će biti odabran materijal koji se na testovima pokaže boljim.

Svaki motor ima 12 konjskih snaga, a propeleri se vrte na 6500 okretaja. Konstrukcija letjelice dizajnirana je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je naručitelj NATO, Bogdan ističe kako je riječ o civilnom programu pa se letjelica nikada neće smjeti koristiti u vojne svrhe.

Image
Image
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo