Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, pompozno je objavio da je ova Vlada uvela besplatno obrazovanje i to usvajanjem Odluke o punoj subvenciji participacije u troškovima studija za redovite studente i izdvajanjem, što košta blizu 670 milijuna kuna. No, to i opet ima kvaku.
Čini se da su u Ministarstvu pomiješali pojmove redovnih studenata i studenata koji redovno ispunjavaju svoje obveze.
Naime, u sindikatu Akademska solidarnost upozoravaju da je uvjet za oslobađanje od plaćanja taj da student u jednoj godini mora skupiti 55 ECTS bodova. S obzirom da je čitava godina "teška" 60 ECTS bodova, a kolegiji nose do pet bodova, može se dogoditi da studente praktički jedan kolegij gurne preko ruba "besplatnog obrazovanja", objašnjava nam članica stručnog timaMarijana Hameršak. A onda obrazovna ustanova lako može zaraditi preko 3.500 kuna na jednom studentu.
"I tu se opet otvara prostor za korupciju, jer ako fakulteti ne budu imali sredstava za nastavni ili istraživački pogon, jedna od varijanti može biti da to naprave preko studenata, kao što se događalo do sada. Tako se može dogoditi da neki profesor ruši studenta ne bi li namaknuo novac fakultetu, ali i suprotni primjer – da nastavnici puštaju studente koji ne znaju jer im je žao da plaćaju studij", upozorava Hameršak naglašavajući da se polaganje tog jednog, dva ili tri ispita prema Jovanovićevim pravilima lako mogu pretvoriti u sitnu trgovinu koja je prilično opasna.
668 milijuna kuna
Osim toga, cifra kojom se maše pred nosom hrvatskoj javnosti ne označava naročitu prekretnicu.
"Radi se o tome da se o proračunu do sada odlučivalo na godišnjoj razini, a sada se iznijela brojka koja pokriva troškove tog 'besplatnog studiranja' za period od tri godine, dakle do 2015. godine", dodaje.
Rješenje vidi u Vladinom usvajanju argumenata i prijedloga iz Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju koju je Akademska solidarnost objavila u ožujku. U njoj se objašnjava kako "redovitost" i "uspješnost" ne ovise samo o sposobnostima studenta, nego i o institucionalnim karakteristikama i socioekonomskom statusu pojedinca.
Otkup neuspjeha
"Jedino je rješenje da ne postoji granica nakon koje novcem možete otkupiti svoje neuspjeh i da besplatno obrazovanje vrijedi za sve studente na svim razinama studija, od preddiplomskih do doktorskih studija, i za izvanredne i redovite studente. Novac ovdje dolazi u odnos koji se na njemu ne bi trebao temeljiti", zaključuje Hameršak.
Zato pomaka od vremena ministara obrazovanja Dragana Primorca preko Radovana Fuchsa do Željka Jovanovića, po njoj, zapravo nema.
Ako imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
