Podli trik

VLASNICI AUTOMOBILA LJUTITI: Porezna kasni sa slanjem rješenja i onda zaračunava kamate!

Ovih dana na adrese vlasnika automobila stižu porezna rješenja po kojima su dužni platiti porez na cestovna motorna vozila za 2016. godinu, piše Slobodna Dalmacija.

Rok uplate je 15 dana, a može se podnijeti i žalba u roku 30 dana od dana primitka rješenja. No nije lako utvrditi koji je to točno rok primitka rješenja. I to zato što na omotnicama nema žiga.

Još jedna banka vraća naplaćene opomene uz zatezne kamate!

Tako da, ako vlasnik automobila nije bio kod kuće neko vrijeme, lako je moguće da u poštanskom sandučiću nađe omotnicu iz Porezne uprave. Istina, na omotnici piše ‘Osobno uručiti primatelju’, ali u praksi to i nije uvijek tako. A u omotnici, na rješenju piše da je napisano prije gotovo dva mjeseca – u kolovozu 2016.!

“Zašto uz ovogodišnje zaduženje od 350 kuna moram platiti još 2,94 kune? Kakav je to dug? Toliko bi ispalo kad bi se gledalo po zateznoj kamati koja od 1. srpnja iznosi 7,88 posto, a s obzirom da je rješenje napisano 22. kolovoza, dostavljeno na kraju rujna”, pita se Splićanka koju je uplatnica Porezne uprave nemalo iznenadila.

Naprave račun, ali pošalju kad je već kasno

 

Zbog kasnog datuma dostave, uz račune često morate plaćati i zatezne kamateFoto: Davor Puklavec/PIXSELL/Ilustracija

I nije samo stvar u pošiljkama Porezne uprave. Zna se dogoditi da razni davatelji usluga kreiraju račune i po 20-ak dana prije nego što stignu korisnicima, a kad ih nađu u sandučićima, rok za plaćanje ponekad je već istekao.

Prije osam godina, kad su računi prestali stizati poštom, nekoliko tisuća Zagrepčana nije dobilo mjesečne račune za odvoz smeća, komunalnu naknadu i pričuvu, zbog čega su morali platiti godišnju zateznu kamatu od tadašnjih 13,99 posto. Datum isporuke nije bilo moguće utvrditi.

I tako već godinama, računi često stižu u zadnji čas ili čak i nakon roka dospijeća. Stoga se brojni građani javljaju i potrošačkim udrugama pokušavajući ukazati na problem i tražeći rješenje kroz prigovore davateljima usluga.

“Da, to je učestala pojava. Mnogi dobivaju račune s kratkim rokom uplate bez ikakvog razloga, osim računanja kamata. Zakon ne predviđa rok između dostave i dospijeća računa, ali praksa smatra da je rok za dobrovoljno ispunjenje činidbe osam dana. Mi smo takvu odredbu predlagali u izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, ali nije prihvaćena”, kaže Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u Udruzi ‘Splitski potrošač’.

Građani tako upućuju primjedbe na TV i teleoperatere, HEP, komunalne tvrtke i brojne druge. Jedan je naveo svoj slučaj s dostavom računa za mjesečnu pretplatu “evo tv”. Račun mu je stigao svega nekoliko dana prije dospijeća iako je izrađen tri tjedna prije nego što mu je dostavljen. Datum otpreme ostao je nepoznat.

Rokovi bi trebali biti 30 dana od dana primitka

računi
Kašnjenje računa gotovo svakome je barem jednom zadalo brigeFoto: Roel David Smart/Thinkstock

“Smatram kako bi takve rokove trebalo jasno regulirati dopunom Zakona o zaštiti potrošača, odnosno kao što je to regulirano u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi s općim rokovima plaćanja od dana primitka koji iznosi 30 dana”, ističe stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Jurica Dobrinić. On smatra kako bi izmjenama zakona davatelji usluga bili dužni na svakoj omotnici imati žig s datumom otpreme, a što je nekako nestalo. Sada uglavnom nema žiga ili se pojavljuju bar kodovi.

“Ovako davatelji usluga s formalne strane zadovoljavaju zakonske propise, ali to itekako koriste da bi stjecali dodatna sredstva kroz naplatu zateznih kamata”, kaže Dobrinić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr