KAKO GA PREPOZNATI?

VELIKA PRIJEVARA: Potrošači oprez! Police su pune jeftinog kineskog meda koji se reklamira kao domaći

Iako ga proizvodi veliki broj domaćih proizvođača med je proizvod koji iz godine u godinu sve više uvozimo, a nerijetko, upravo taj uvozni med, završi na policama trgovina s etiketom ‘domaći’.

Prošle je godine u Hrvatsku uvezeno 853 tone meda, što je čak šest puta više nego 2010. godine, a kako piše Slobodna Dalmacija, takva je situacija ‘urodila’ pravim apsurdom. Domaći proizvođači koji ne mogu konkurirati niskoj otkupnoj cijeni strane konkurencije, prisiljeni su izvoziti svoj proizvod, a istodobno se hrvatskim potrošačima na policama trgovina ‘servira’ strani med, sumnjive kvalitete i podrijetla.

ŠTO ZAPRAVO KUPUJEMO? Na policama trgovačkih lanaca nude med koji nije med

Viša cijena izvan granica

Ivan Mravak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, kazao je kako je ove godine 600 kilograma njegova meda otišlo na slovačko tržište. Kaže kako su mu u Hrvatskoj nudili 18 kuna za otkup jednog kilograma, što je mizeran iznos, pogotovo kad se uzme u obzir da se na održavanje jedne košnice potroši više od 20 kuna, a on ih ima više od 400. Izvozom u Slovačku zaradio je i do tri puta više.

Pčele

‘Kad se uzme u obzir da se kilogram kineskog meda nabavlja po cijeni od 1,30 eura, onda je jasno zašto nama trgovci, ali i tvrtke koje se bave distribucijom meda, nude tako malo. Oni izmiješaju strani i domaći med, nekad u omjeru 90 naprema deset posto i onda teglicu od 900 grama takvog meda u kojoj je većina, ponavljam, kineskog ili argentinskog, prodaju po cijeni od 60 do čak 80 kuna. Kupac to uopće ne zna s obzirom na to da na deklaraciji jedne takve mješavine meda, pod zemlja podrijetla, piše “EU i treće zemlje”.

‘Takva zakonska nedorečenost pogađa nas domaće proizvođače, no ponajviše potrošače koji pojma nemaju što konzumiraju. Od Ministarstva poljoprivrede smo stoga zahtijevali da se to ispravi, odnosno da na etiketi bude precizirana zemlja podrijetla, kao i točan omjer domaćeg i uvoznog meda. Od novog ministra Tomislava Tolušića tražit ćemo i da hitno spriječi prodaju krivotvorenog meda uz prometnice i po štandovima’, rekao je Ivan Mravak za Slobodnu Dalmaciju.

pčelar

Sumnjiva kvaliteta

Što se nalazi na policama hrvatskih trgovina te se prodaje kao ‘domaći med’ posao je inspekcije da istraži, smatra Mravak. Potrošačima sugerira i da dobro promisle hoće li kupiti med po cijeni od 12 do 15 kuna jer takav proizvod, ističe, može biti na granici toksičnosti.

‘Čuo sam da se u Bosni i Hercegovini prodaje med po takvoj cijeni koji je, praktički, nejestiv. Kako ne bi bio kad nas, legalne proizvođače samo pakiranje, dakle, tegla, poklopac i etiketa, koštaju tri kune. Suludo je uopće da netko može i pomisliti kako će za takvu cijenu dobiti ispravan, a kamoli kvalitetan proizvod’, kazao je.

Zabrinutost zbog uvoza

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju, pak, kako sve članice Europske unije dijele zabrinutost oko količina meda iz uvoza s posebnim naglaskom na njegovu kvalitetu, odnosno patvorenje.

‘Ova je problematika bila na dnevnom redu jednog od sastanaka Vijeća ministara za poljoprivredu i ribarstvo na kojemu je Europska komisija naglasila kako prepoznaje važnost sektora pčelarstva za okoliš i gospodarstvo te najavila da će pružiti potrebnu podršku. Od 2015. godine Komisija stoga provodi organizirane kontrole meda u kojima sudjeluje i Hrvatska’, objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

med

Kako prepoznati prijevaru

Kako razlikovati pravi med od onog lažnog, pitanje je koje muči potrošače. Odgovor nam nudi iskusni pčelar Mravak.

‘Ljudi su u zabludi kad bacaju med koji se kristalizira misleći da više nije jestiv. Upravo suprotno – kristalizacija je dokaz da je riječ o pravom medu jer nju mogu izazvati samo prirodni šećeri – glukozni i fruktozni. S druge strane, potrošači ne moraju misliti da su kupili lažni med ako se on odmah ne počne kristalizirati. Kod svijetlih medova, poput bagremova, taj proces zna potrajati i do dvije godine’, rekao je Mravak.

Ako je med patvoren, odnosno napravljen na bazi eteričnih ulja, primjerice, od kadulje, tada će, objašnjava naš sugovornik, imati intenzivan miris. Zanimljivo je i da med može imati bolji, odnosno slađi okus ako je lažan, čemu pridonose industrijski šećeri – kukuruzni škrob i melasa.

Rezultati kontrole

Tijekom 2015. godine provedena je kontrola meda, kako hrvatskih proizvođača, tako i meda iz drugih članica EU-a, te onog iz trećih zemalja, pri čemu su uzeta 74 uzorka meda.

Od ukupno uzetih uzoraka meda, 10 je uzoraka (13 posto) bilo nesukladno, odnosno nije udovoljavalo propisanim parametrima kvalitete ili se radilo o drugoj vrsti meda od onoga koji je bio označen (npr. označen kao med od kadulje, a u njemu nije bilo dovoljno peludnih zrnaca kako je propisano Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda (NN br. 122/09) da bi mogao nositi naziv te biljne vrste). Kod tri uzorka je utvrđeno patvorenje meda.

U 2016. godini kontrole su pokazale još gore rezultate. Naime, od ukupno uzetih 30 uzoraka, šest ih je bilo nesukladno (20 posto), a kod jednog je utvrđeno patvorenje.

Mješavina iz više država

Ako med potječe iz više od jedne države članice Europske unije ili treće zemlje, navođenje zemalja podrijetla može se zamijeniti jednim od sljedećih izraza, prema potrebi: “mješavina meda iz EU-a”, “mješavina meda koji nije iz EU-a” i “mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a”.

Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju kako pritom nije zabranjena mogućnost preciziranja država iz kojih dolazi med, no ostavlja se mogućnost da se koriste i prethodno navedeni izrazi, što trgovcima, naravno, ide u prilog dok, s druge strane, potrošače dovodi u zabludu.

‘To konkretno znači da se na medu koji potječe iz više država, zemlja podrijetla označava na način da se navodi naziv države npr. Hrvatska, Austrija ili Mađarska, Kina, a može se navesti “mješavina meda iz EU-a” ili “mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a’, stoji u odgovoru Ministarstva.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr