BANSKI DVORI

PRVA SJEDNICA NOVE VLADE: Predstavljena velika reforma poreznog sustava, pogledajte što se sve mijenja!

U Banskim dvorima održana je prva sjednica Vlade Andreja Plenkovića na kojoj je, među ostalim, predstavljena cjelovita porezna reforma koju je predstavio ministar financija Zdravko Marić.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković ponovio je odrednice programa Vlade te naglasio da u četiri godine žele ostvariti četiri temeljna cilja: stabilan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja te društvenu pravednost i solidarnost.

‘Ostvarivanje gospodarskog rasta je ključno, stoga će mjere biti usmjerene na rast standarda i poticanje zapošljavanja, a u tom cilju provest će se porezna reforma koja će proširiti bazu i rasterećenje građana i poduzeća, a to će dovesti i do stabilnosti javnih financija’, rekao je Plenković.

Nastavak arbitraže Ina – MOL

Najvažnija točka programa je zasigurno porezna reforma, naglasio je Plenković.

Među ciljevima je i nastavak arbitražnog postupka u slučaju Ina-MOL.

‘Važan cilj naše Vlade bit će osigurati uvjete za daljnji rad Ine. Pripremit ćemo strategiju kakvu Inu želimo i pristupiti rješavanju svih pitanja. Nastavljamo s arbitražom. Inzistirat ćemo da Ina zadrži sve projekte u RH , ali i u inozemstvu”, kazao je Plenković i dodao da očekuje da MOL prema Ini postupa kao odgovoran strateški partner’.

‘Nikada nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a’, naglasio je te dodao kako je sa Zsoltanom Aldottom dogovorio sastanak, a u kontaktu je i s lokalnim vlastima u Sisku.

Novo ministarstvo

Objavio je pred ministrima u Vladi odluku o pokretanju novog ministarstva, navodeći kako će novo ministarstvo otklanjati prepreke za gospodarski rast i iskorištavanje državne imovine.

‘Upotrebu državne imovine ne treba poistovjetiti s privatizacijom, ali učinkovito upravljanje tom imovinom je ne isključuje’, kazao je Plenković navodeći da se strateški resursi neće privatizirati, a ono što će se staviti na taj način u funkciju napravit će se uz maksimalnu transparentnost.

Uz odluku o imenovanju članova stalnih radnih tijela Vlade te imenovanje Vladinih predstavnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), na dnevnom je redu i predstavljanje porezne reforme kojom će se, kako najavljuje ministar financija Zdravko Marić, mijenjati 15-ak zakona kojima će se, uz ostalo, obuhvatiti izmjene u oporezivanju dohotka te dobiti.

Vlada je prihvatila prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o Glavnom tajništvu Vlade RH, uz objašnjenje da se Uredba mijenja zbog novog ustrojstva Vlade. ‘Ukupan broj zaposlenih se neće mijenjati, već će biti preraspodijeljeni’, naglasio je premijer.

Zaduženje ministarstva vanjskih poslova

Drugu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o započinjanju konzultacija s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano uz zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, predstavio je ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade, Davor Ivo Stier.

‘U skladu s pravom EU-a, predlaže se da Vlada zaduži ministarstvo vanjskih i EU poslova da započne konzultacije sa članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano uz zaštitu interesa RH u Jadranskom moru. Po okončanju konzultacija, najkasnije do godinu dana, Vladi će biti predstavljeno izvješće’, kazao je Stier te naglasio kako postoji mogućnost primjene punog gospodarskog pojasa.

Vlada je prihvatila ovaj prijedlog zaključka.

PETROV O PERNARU: ‘Očekujem da će u dva-tri tjedna savladati osnove saborskog Poslovnika’

Imenovanja u Gospodarsko-socijalnom vijeću

Vlada je imenovala predstavnike u Gospodarsko-socijalnom vijeću, a to će, uz potpredsjednicu Vlade Dalić, potpredsjednika Vlade Kovačića i ministricu Murganić, biti i ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić te ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

‘Imenovanjem već na prvoj sjednici šaljemo poruku da želimo snažnu suradnju sa socijalnim partnerima’, kazao je Plenković.

Na dnevnom je redu i Prijedlog zaključka o započinjanju konzultacija s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

Prihvaćen je prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja koji je predstavio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.

Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njenih država članica s Kanadom.

Predstavljena porezna reforma

‘U provođenju porezne reforme, kroz snižavanje poreznih stopa, moralo se voditi računa o održivosti javnih financija i ostvarivanju deficita opće države, a to je dva posto u 2017. godini. Nadam se da ćemo nakon provođenja porezne reforme stvoriti stabilan porezni sustav’, kazao je Plenković te riječ prepustio ministru financija Zdravku Mariću.

‘Osnovni ciljevi reforme su da se porezni sustav pojednostavi, da bude transparentan, učinkovit i već u prvoj godini ciljani deficit bude dva posto BDP-a, da stvorimo uvjete da se kroz porezno rasterećenje ne ugrozi taj cilj. Jedan od glavnih ciljeva je da porezna uprava ide u smjeru toga da bude partner i servis građanima i poduzetnicima, da može odgovoriti na sve izazove s kojima se suoči’, kazao je Marić.

Porez na dobit:

‘Hrvatska ima jedinstvenu stopu poreza na dobit od 20 posto, imamo brojne olakšice koje iz fiskalnog efekta koštaju, a jako ih malo korisnika koristi. Kao na primjer, olakšica na reinvestiranu dobit. Nju koristi manje od jedan posto hrvatskih poduzetnika’, najavio je.

Prijedlog je da se opća stopa poreza na dobit spusti s 20 na 18 posto za sve korisnike, a stopa za poljoprivrednike i poduzetnike s prihodima manjima od tri milijuna kuna ide na 12 posto.

Ukida se olakšica na reinvestirane zone, no zadržavaju se one za Vukovar, znanost i obrazovanje i ostale koje su na snazi.

Za obrtnike i male poduzetnike uvodimo nove mogućnosti, dajemo im dodatnu fleksibilnost žele li plaćati porez na dobit prema knjigovodstvu ili novčanom toku.

Porez na dohodak:

‘U Hrvatskoj ima 2,7 milijuna obveznika poreza na dohodak, nastojali smo pronaći optimalan scenarij koji će zahvatiti najveći broj poreznih obveznika da osjete povećanje’, kazao je Marić te dodao da je prilikom planiranja povećanja prihoda većine obveznika napravljeno 60 različitih scenarija.

Smanjuju se stope poreza na dohodak s 25 na 24, te sa 40 na 36, a umanjuju se i porezne obveze za umirovljenike i osobe na područjima od posebne državne skrbi. Imamo četiri različita osobna odbitka, a novi je prijedlog da 3800 kuna primanja bude osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke. Uvodimo i stimulativnu mjeru za drugo i treće dijete kad je riječ o osobnom odbitku jer je  namjera Vlade demografska obnova’, objasnio je ministar te dodao kako nikad nije bilo govora o smanjivanju olakšica za djecu ili njihovo ukidanje.

Promjene u PDV-u

PDV od 25 posto je drugi najveći u EU-u, naveo je Zdravko Marić i postoji veliko odstupanje u odnosu na snižene stope. Uzmu li se nerezidenti i građani u obzir, nerezidenti na 100 kuna potrošenih u RH plaćaju manji PDV, naveo je.

Istaknuo je kako se uvodi jedinstveni porezni razred od 0 do 17.500 kuna za primjenu porezne stope od 24 posto. Potom je objasnio kako u sadašnjem sustavu na 100 kuna građani plaćaju 15,75 do 18 kuna PDV-a.  A od 1. siječnja 2018. u RH bi prema prijedlogu bile samo dvije stope PDV-a. Ona od 24 i 12 posto.

‘Učinak svih promjena, o većoj socijalnoj i poreznoj pravednosti, prema novom modelu na 100 kuna, potrošenih za osobnu potrošnum, građani Republike Hrvatske će platiti između 14,88 kuna i 15,89 kuna, a nerezidenti malo više’, naglasio je Marić.

Još novosti

Mijenja se i sustav trošarina na alkohol, ali i na cigarete te motorna goriva, ovisno o emisijama CO2. Prilikom registracije vozila će se plaćati porez. Stopa od pet posto će ostati za većinu proizvoda dok se za kinoulaznice predlaže podizanje do 13 posto. Predloženo je i da se iznos za ulazak u sustav PDV-a poveća na 300.000 kuna’, poručio je Marić.

Potom je predstavio i povećanja sniženih stopa u ugostiteljstvu. S prvim danom 2017. godine ukida se porez na tvrtku.

Ukidanje komunalne naknade

Predlaže se smanjenje stopa poreza na promet nekretninama s pet na četiri posto, što će biti prihod lokalne samouprave. Najavio je i ukidanje komunalne naknade za nekretninu i uvođenje poreza u suradnji s lokalnom i područnom samoupravom.

‘Komunalna naknada je iznos koji se troši namjenski u lokalnoj samoupravi. Od 1. siječnja 2018. godine ona bi se ukinula i uveo bi se porez koji neće značiti povećanje troškova za jedinice lokalne samouprave. Porez će se utvrđivati po dobi i stanju nekretnine’, kazao je te dodao da će blago smanjenje osjetiti građani s novijim stanovima i oni s nešto starijim stanovima, oni će imati manje troškove.

‘Osobe koje stječu prvu rabljenu nekretninu sada mogu biti oslobođene poreza, ali oni koji stječu novu na to nemaju pravo. Predlažemo ukidanje svih tih olakšica, ali istodobno i smanjenje opće stope tog poreza’.

Novi zakoni

Naglasio je kako će Sabor imati mnogo posla s obzirom na to da je zbog brojnih izmjena potrebno raditi nove zakone.

‘Paket zakona koje će Vlada uputiti u Sabor, među kojima ovih 15 zakonskih propisa, njih sedam, s obzirom na količinu i broj izmjena, mora ići na nove zakone’, rekao je Marić.

‘Uz sve, ne mogu zanemariti opći makroekonomski i makrofiskalni efekt. Ideja poreznog rasterećenja ne može biti da dovedemo u pitanje ukupnost javnih financija, u proračunskoj politici ključ se krije na rashodovnoj strani proračuna. Ovo što samo sada vidjeli u 2016. i u 2017. možemo ići s poreznim rasterećenjem, a to će se vratiti u državni proračun kroz veću potrošnju i jaču investicijsku klimu. To su dodatni učinci ove porezne reforme koji će utjecati i na ostale aktivnosti poput zapošljavanja’, naglasio je Marić.

Na kraju prve sjednice Vlade, predsjednik Andrej Plenković najavio je kako tijekom dana odlazi u Sloveniju odati počast žrtvama pokopanima u Hudoj jami, te kako sutra odlazi u svoj prvi bilateralni posjet Bosni i Hercegovini naglasivši kako je BiH ‘vanjskopolitički prioritet ove hrvatske Vlade’.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr