U Omišlju iskrcana nafta kojom se financira borba protiv islamista

Nafta iz polja koja u Iraku kontroliraju Kurdi na putu je prema nekoj od hrvatskih luka, najvjerojatnije Omišlju, izvijestila je britanska novinska agencija Reuters.

Kako je Jutarnjem listu rekao izvor iz JANAF-a dobro upućen u ovaj posao, tanker s 80 tisuća metara kubičnih sirove nafte uplovio je danas u njihov terminal u Omišlju na otoku Krku, a iskrcaj nafte trebao bi se obaviti sutra.

Naftu je od Kurda kupio mađarski MOL. Budući da JANAF s tom naftnom kompanijom ima potpisan jednogodišnji Ugovor o transportu 1,3 milijuna tona nafte na dionici Omišalj – Gola, kurdska nafta sada je u tranzitu preko hrvatskog naftovoda.

‘Prije četiri dana najavljeno nam je da će stići prvi tanker koji prevozi kurdsku naftu. Tu je naftu kupio MOL i ide u njihovu rafineriju. Nama nije bitno čija je nafta već da su svi papiri uredni, a to je slučaj i s ovom naftom, tako da ne vidim tu ništa sporno. Mi imamo potpisan ugovor s MOL-om koji vrijedi do travnja 2015., a ovo je jedan od manjih tankera’ rekao je izvor iz JANAF-a.

Koncesija za eksploataciju

MOL je, inače, jedan od aktera na kurdskim naftnim poljima gdje ima i koncesiju za eksploataciju pa je logično da je išao na ruku kurdskim regionalnim vlastima i primio njihovu isporuku nafte.

Reuters je, s druge strane, pokušao dobiti potvrdu informacije u INA-i i u njezinom suvlasniku, MOL-u, ali u mađarskoj kompaniji glasnogovornik nije bio sklon dati bilo kakav komentar, dok je INA jednako tako ostala nijema.

Visoki državni izvor je za Jutarnji list pak izjavio kako o toj operaciji ne zna ništa.

‘Ako je i točno što piše Reuters, država s tim aranžmanom nema ništa.’

Veliki biznis

No, u tu je izjavu teško povjerovati budući da se tako veliki biznis – riječ je o poslu vrijednom nekoliko stotina milijuna dolara – ne odrađuje bez da o tome državne vlasti išta znaju. Izvor pak iz INA-e je za Jutarnji rekao kako je tekst točan, samo što i njemu nije poznato kome je nafta namijenjena.

Inače, riječka je rafinerija prvotno bila modelirana upravo za preradu nafte iz iračkog grada Kirkuka, koji je sada pod kontrolom kurdske regionalne vlasti.

Pitanje prodaje kurdske nafte jedan je o ključnih sporova još od formiranja prve iračke vlade nakon američko-britanske vojne intervencije u toj zemlji 2003. godine kojom je srušena vlast iračkog diktatora Sadama Huseina.

Reformirali samoupravu

Kurdi su već nakon prvog Zaljevskog rata, 1990. godine, nakon što je proglašena zona zabrane leta iračkim ratnim zrakoplovima iznad njihovog teritorija, počeli formirati svoju samoupravu. Od 2003. godine su je odlučili i ojačati financijski, dakle željeli su pod svoju kontrolu staviti koncesije za crpljenje nafte i njezin izvoz.

To je pak izazivalo izuzetno oštre reakcije iz Bagdada pa su ti sukobi za posljedicu imali i prekid dostave naoružanja Kurdima što je pak sada dovelo kurdske borce, pešmerge, u inferioran položaj prema hordama IS-a.

Pokrenuli prodaju nafte

No, Kurdi su već od svibnja ove godine pokrenuli prodaju svoje nafte koristeći za to priključak za naftovod koji vodi do turskog Ceyhana (Turska je i zbog stanja na Bliskom istoku, ali i zbog unutarnjih problema – bez kurdskih je glasova premijeru Erdoganu bilo nemoguće pobijediti na prvim izravnim predsjedničkim izborima – uspostavila partnerske odnose s Kurdima unutar svojih granica, ali i s onima u susjednim državama).

No, iračka je vlada, dok joj je na čelu bio Nuri al-Maliki, ultimativno zabranjivala kupovinu nafte izravno od Kurda pa tako dva tankera i dalje plutaju svjetskim vodama u potrazi za kupcima. No, čini se da je i za to pronađeno rješenje: nafta se lijepo u međunarodnim vodama pretovari s jednog na drugi tanker, plati se neka provizija, a novac opet dođe u kurdske ruke i tako im omogućava financiranje svoje vojske i države i borbu protiv IS-a. Navodno je među prvim kupcima bio Izrael, koji to, jasno, javno ne može priznati.

Hrvatska će od ovog posla zaraditi, a što je važnije, stala je na pravu stranu: naime, IS se financira prodajom nafte što se pak Kurdima onemogućuje. A moglo bi u svemu tome biti riječ i o širem dogovoru: naša je zemlja već pomagala sirijske pobunjenike (ne IS, već one umjerenije). No, i dalje je ostalo upitno što će biti s naftnim poljima INA-e u toj zemlji, ali za to treba pričekati smirenje stanja ondje.
http://www.jutarnji.hr/u-omislju-iskrcana-nafta-kojom-se-financira-borba-protiv-kalifata-/1213597/

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr