PREGLED GODINE

SUCI KAO UGROZA NACIONALNOJ SIGURNOSTI I CIJELI NIZ OPTUŽNICA: Hrvatsko pravosuđe imalo je pune ruke posla u 2016. godini

Suci koje se 2016. prvi puta počelo spominjati u kontekstu moguće “ugroze nacionalne sigurnosti” i to u izvješću SOA-e, ali i izjavama ministra unutarnjih poslova, zasjenili su u pravosudnoj godini niz velikih istraga, suđenja i presuda.

Od potvrđivanja korupcijskih optužnica Božidaru Kalmeti, Milanu Bandiću, Nadanu Vidoševiću i Đuri Gavriloviću, niza otkrića “poreznog Uskoka” koja su, među ostalim, dovela i do potvrđivanja prve optužnice Zdravku Mamiću zbog izvlačenja milijuna iz Dinama, do nastavka sudske ‘sapunice’ Ive Sanadera, presuda za ratne zločine, oslobađanja Damira Polančeca u aferi Spice i rehabilitacije nadbiskupa Alojzija Stepinca osuđenog još 1946.

SUD DONIO ODLUKU: Poništena presuda iz 1946. kojom su komunisti osudili Alojzija Stepinca na 16 godina zatvora

SOA posumnjala u 20 sudaca

O sucima kao mogućoj ugrozi nacionalne sigurnosti u medijima se prvi puta počelo raspravljati početkom srpnja kada je objavljeno da je SOA u izvješću predsjednici i premijeru 20 hrvatskih sudaca predstavila kao sigurnosni problem.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je do stupanja na dužnost u veljači i sam bio sudac, tada je prokomentirao kako je tajna služba zapravo ukazala “da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog”. Ministar pritom nije želio komentirati slučaj sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Jasne Smiljanić, viđene u istom restoranu kao i Sanader kojemu je u travnju odgodila izricanje presude u “aferi Planinska” nakon što je ostalih dvoje članova sudskog vijeća tražilo veće zatvorske kazne.

Sutkinja Smiljanić dolazi na sud
Sutkinja SmiljanićFoto: Sanjin Strukić/Pixsell

Ista je sutkinja, uz novoizabranog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića te suca Ivicu Veselića navedena i kao razlog što je prva optužnica protiv Mamića u travnju podignuta pred osječkim, umjesto zagrebačkim sudom. Mediji su pisali i kako se provjerava imovina sutkinje Tanje Pavelin Borzić koja je 2016. nezakonitima proglasila dokaze u dvije državnoodvjetničke istrage protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića. No, Vrhovni je sud u oba slučaja u prosincu Uskokove dokaze proglasio zakonitima pa je Bandić i dalje suočen s optužnicama u aferama “Agram” i “Štandovi”.

‘PONOSAN SAM NA TU OPTUŽNICU’: Milan Bandić o aferi teškoj 308 tisuća kuna

Nesporazumi Državnog odvjetništva i nekih sudaca, osim u slučajevima vezanima uz Mamića i Bandića, na vidjelo su izašli i nakon što je Hrvatska u prosincu izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali i kada je u studenome objavljeno da je na generalnoj skupštini Interpola preglasan hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju optuženom za podmićivanje Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini.

Pod povećalom i Vrhovni te Ustavni sud

Krajem godine u javnost su procurile “tajne SOA-ine snimke” zbog kojih je još 2010. pokrenuta istraga oko pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se ublažila kazna Branimiru Glavašu u slučajevima “garaža i selotejp”. Osim vrhovnog suca Ante Potrebice i još nekih koji se spominju po nadimcima na snimkama je ‘zabilježen’ i predsjednik suda Branko Hrvatin. Medijima je potom tvrdio da je istina ono što je ranijih godina svjedočio na sudu nakon što je upravo on prijavio pokušaj utjecaja na Glavaševu presudu. Javnost se tada mogla podsjetiti da je u ovom slučaju od petero optuženih čak četvero priznalo da je postojao pokušaj korumpiranja još uvijek neimenovanih sudaca zbog presude Glavašu, koju je Vrhovni sud u konačnici ipak ukinuo, ali u srpnju 2016. nakon što ju je godinu ranije ‘srušio’ Ustavni sud.

ustavni-sud

To najviše sudsko tijelo ugrozom nacionalne sigurnosti nazvao je, pak, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nezadovoljan načinom izbora, odnosno političkim dogovorom pomoću kojega se mjesta u Ustavnom sudu dočepao bivši HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je krajem godine da je zadovoljan radom svih sudaca pa i Mlakara o čijem navodnom primanju provizije i predstavljanju lažnim imenom nema nikakvih “službenih niti neslužbenih informacija”. Na dan kada je objavio da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o valutnoj klauzuli u švicarskom franku, jer ranija nije bila dobro obrazložena, Šeparović je rekao i da je slučaj oko Orepićeve izjave za njega završen nakon riječi premijera Andreja Plenkovića koji se ogradio i javno naveo da Orepićeve tvrdnje ne predstavljaju stajalište Vlade.

OREPIĆ SE ŽESTOKO OBRUŠIO: ‘Vrijeme je da Ustavni sud podnese kolektivnu ostavku’

Važnija suđenja i optužnice

Uz već spomenutu najavljenu, ali neizrečenu presudu Sanaderu, kojemu je 2016. zajedno s HDZ-om počelo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, najviše medijske pažnje izazvala je sudska rehabilitacija kardinala Stepinca. Presuda “komunističkog suda” iz 1946. poništena je zbog grubog kršenja temeljnih načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Turudić obrazlažući u srpnju odluku o reviziji presude kojom je Stepinac u montiranom postupku kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Nekoliko dana ranije na istom su sudu bivši potpredsjednik vlade Polančec i sedmorica njegovih suokrivljenika, nakon godina suđenja, nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom te da su je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Od optužnica o kojima se dugo govorilo sud je u 2016., uz Bandićevu i Mamićevu, potvrdio i dvije korupcijske u aferama Remorker – protiv zadarskog gradonačelnika Kalmete zbog izvlačenja novca iz HAC-a i Nadana Vidošević zbog štete koju je napravio Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskokova optužnica potvrđena je i Đuri Gavriloviću, optuženom za ratno profiterstvo jer je tvrtku Gavrilović 1991. kupio novcem namijenjenim oružju za obranu Hrvatske. Uz aktualne ili bivše HDZ-ovce 2016. su se u optuženičkim klupama našle i dvije bivše SDP-ovke – nekadašnja županica Marina Lovrić Merzel i bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Ratni zločini

Osim ukinute presude Glavašu pozornost na ratne zločine 2016. je skrenuo i početak suđenja Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u rujnu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima. U Zagrebu je, krajem svibnja, počelo i suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova 1995.

branimir glavaš, filip glavaš

Na nizu suđenja za hrvatske zločine 2016. je nepravomoćno osuđen ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep. U svibnju je nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora. Zbog zločina u Medačkom džepu ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade “Vukovi” Josip Krmpotić u listopadu je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, dok su bivši zapovjednik tzv. Konačišta ratnih zarobljenika Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, u ponovljenom postupku, još jednom nepravomoćno osuđeni zbog zlostavljanja zarobljenih neprijateljskih vojnika i civila od kraja 1991. do svibnja 1992. ali su za razliku od prvog suđenja dobili veće zatvorske kazne. U veljači su za zločin u Gruborima 1995. oslobođeni bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr