Jokić o reformi školstva

ŠTO VELIKE PROMJENE ZNAČE ZA UČENIKE I NASTAVNIKE? ‘To neće biti neka svemirska škola. Ne treba se toga bojati’

Puno se zadnjih tjedana govorilo o kurikularnoj reformi i o tome ima li ona podršku vlasti. Ministar obrazovanja Predrag Šustar prekinuo je spekulacije o tome je li podrška samo deklarativna ili stvarna najavivši da će u svibnju objaviti poziv školama da se uključe u njezinu eksperimentalnu provedbu u školskoj godini 2016./2017. Voditelj ekspertne skupine za CKR Boris Jokić za tportal je pokušao odgovoriti na ključna pitanja koja bi mogla zanimati roditelje i učenike ali i njihove nastavnike, ako se javna rasprava i ostatak procesa provedu uspješno.

Kako je već najavljivano, u eksperimentalnoj provedbi trebalo bi sudjelovati 60 škola – 48 osnovnih i 12 srednjih. One bi bile regionalno ravnomjerno raspodijeljene, a bile bi odabrane po javnom pozivu i određenim kriterijima. Kriterije tek treba precizno utvrditi, no jasno je da se kod uvođenja želi osigurati što veća raznovrsnost – trebat će uključiti i gradske i seoske i velike i male škole.

Voditelj ekspertne skupine Boris Jokić kaže da postoji veliki interes škola, učenika i roditelja za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi CKR-a.

Koje bi razrede i predmete obuhvaćala?

Plan je da se eksperimentalna provedba uvede u prve, treće i pete razrede osnovnih škola, u svim predmetima. U sedmim razredima osnovnih škola reforma bi se uvela samo u prirodoslovnim predmetima – u biologiji, kemiji i fizici.

U srednjim školama reforma bi se uvela u svim predmetima u prvim razredima, a u trećim i četvrtim u društveno humanističkim predmetima koji se tada po prvi puta javljaju. Odabrane škole u eksperimentu bi sudjelovale tri, odnosno četiri godine jer bi po završetku tog razdoblja reforma konačno bila ostvarena u svim razredima.

Procesna evaluacija reforme, procjena što je dobro uvedeno, a što treba popravljati, radila bi se kontinuirano, od samog početka reforme. “Ona bi uključivala i vrlo rigoroznu znanstvenu evaluaciju učinaka uvođenja. No mnoge od njih nije moguće odmah ocijeniti jer se oni u obrazovanju i odgoju tek dugoročno pokazuju”,  kaže Jokić.

“Sama činjenica da netko bolje ili lošije rješava test iz nekog predmeta u odnosu na neku raniju godinu ne pokazuje je li uvođenje dobro ili nije”, pojasnio je.

Kada bi reforma krenula u svim školama?

Godinu dana nakon što prvi put krene eksperimentalna primjena CKR, reforma bi krenula u sve škole. Primjerice, ako to bude ova školska godina 2016./2017., reforma bi u sve škole trebala krenuti 2017./2018. na isti način, u iste razrede kao što je krenula eksperimentalna.

Jokić ističe da u kontekstu eksperimentalnog uvođenja reforme treba ispravno shvatiti riječ eksperiment.

‘To nije eksperiment u pravom smislu te riječi niti je neka neuobičajena novost u Hrvatskoj. I prije smo imali neke škole koje su funkcionirale kao svojevrsne vježbaonice za određene novine koje su se kasnije širile u sustavu. I ovdje je to ideja. Ovo su samo inovacije odgojno obrazovnog sustava; utvrđivanje onoga što je u njemu dobro i modificiranje onoga što nije. To neće biti neka svemirska škola. Ne treba se toga bojati niti od toga bježati”, napomenuo je Jokić.

Što promjene znače za učenike?

Smatra da promjene neće predstavljati neki drastičan obrat za učenike koji su već krenuli po drugačijem sustavu, dakle za one koji ne kreću s reformom u prve razrede. Naime, uvođenje promjena upravo je zato raspoređeno po razredima u kojima se ionako nešto ključno mijenja. Primjerice, u petim razredima ionako se prelazi na predmetnu nastavu, a u sedmim razredima se ionako po prvi put javljaju prirodoslovni predmeti.

Kako bi se za sve to trebali pripremiti nastavnici?

Priprema odgovarajućih obrazovnih pomagala, među ostalim, ovisit će o resornom ministarstvu, a ključna ideja Ekspertne skupine bila je da se školama pruži vrlo jaka podrška na terenu i to u svakom mogućem smislu. “Plan je da se krene na cijele škole, a ne samo na pojedinačne nastavnike. Svima treba osigurati praćenje, zajedno s njima izrađivati materijale te čak pripremati metodičke priručnike koji bi se kasnije mogli koristiti u cijelom sustavu. Konačno škole bi djelovale kao primjeri dobre prakse. Zato bi i bile regionalno ravnomjerno raspoređene”, ističe Jokić.

Potporu nastavnicima trebali bi, prema planu, dati nastavnici koji su sudjelovali u radu na reformi, ali i brojne agencije. To je pristup cijeloj školi, u kojem bi podrška došla do škole, a ne bi se nastavnici izvlačili iz njih kako bi prolazili kroz neko posebno obrazovanje.

“Glavni izazov bit će promjena u pristupu učenju i poučavanju. Za očekivati je da će djeca razvijati generičke kompetencije koje su u fokusu reformi – rješavanje problema, donošenje odluka, kritičko mišljenje itd. Na tome će biti naglasak u svim predmetima. Za to će trebati uvježbati i nastavnike, a upravo zbog toga proces bi trebao trajati četiri godine”, poručio je Jokić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr