NIJE SVAKI SUKOB RAT

ŠTO JE TO HIBRIDNI RAT? Ugledni stručnjak za Net.hr objasnio pojam koji je neke u Hrvatskoj ostavio u nedoumici

Pojam koji se posljednjih nekoliko tjedana uvukao u gotovo svaki javni diskurs, koji zabrinjava hrvatski državni vrh što se, baš kao i ostatak javnosti, bori s razumijevanjem samog značenja tog pojma je ‘hibridni rat’. Što je zapravo hibridni rat, kako je nastao i na koje se načine manifestira za Net.hr je objasnio jedan od vodećih stručnjaka na području zaštite od hibridnog djelovanja, dr. sc. Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Pojam se najprije pojavio uz informacije o izvješću koje je došlo na Odbor u kojem je rečeno da ‘sigurnosno-obavještajne službe nisu pronašle elemente za tvrdnju da se u Hrvatskoj vodi medijski hibridni rat’ istražujući stanje vezano uz krizu u Agrokoru. Zbog moguće ugroze nacionalne sigurnosti, zbog slučaja Agrokor, zasjedao je i Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Potom je premijer Andrej Plenković uoči samita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva, na kojem je glavna tema bila upravo hibridno medijsko djelovanje, izjavio kako ‘samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju‘ što je uzburkalo javnost i političke analitičare koji su u raspravama zaključili da je ‘hibridno medijsko djelovanje u odnosu na Hrvatsku prisutno kako bi se destabilizirala i oslabila te preusmjerilo njeno javno mnijenje’.

Stručnjaci su istaknuli kako bi pojavni oblici hibridnog medijskog djelovanja mogli biti oni koji se mogu pročitati u tekstovima unutar medijskog sustava koji se odnose na prijepore i interese velikih sila, konkretno preko Agrokora, energetske politike, bankarskih interesa i tome slično.

Na izjave premijera reagirao je i šef oporbe Davor Bernardić koji je pozvao premijera da javno kaže je li Hrvatska u ratu, tko protiv koga vodi hibridni rat te, ako je tome tako, treba organizirati obranu. U raspravu su se uključili i ostali članovi oporbe.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potom je kazao da priča o hibridnom ratovanju ‘nije došla iz vedrog neba te da takva vrsta djelovanja postoji godinama’.

Pojam hibridni rat potom je upotrijebio i najpoznatiji hrvatski prebjeg, Ivica Todorić, koji je u jednom od svojih obraćanja na blogu kazao kako ‘hibridni rat protiv Hrvatske vode Vlada i Ante Ramljak‘, a onda je isti pojam upotrijebio i ministar obrane, Damir Krstičević, na izvanrednoj press konferenciji povodom prozivki da je plagirao svoj završni rad na američkoj vojnoj školi Army War College Carlisle.

A danas je na Plenkovićeve izjave o hibridnom ratu reagirao i predsjednik Srbije koji je kazao kako, kada govori o hibridnom ratu, Plenković prije svega misli na Beograd.

Što je zapravo hibridni rat?

Vodeći hrvatski stručnjak za područje hibridnog ratovanja, dr. sc. Gordan Akrap objasnio je što je zapravo hibridni rat o kojem se toliko govori u hrvatskom medijskom i javnom prostoru te kazao kako njegovo značenje valja sagledati kroz povijest ljudskih odnosa koja je obilježena stalnim sukobima različitog intenziteta i naravi, kao i uporabom različitih sredstava kojima se u određenom trenutku učinkovitije pokušalo nametnuti vlastite stavove i mišljenje protivničkoj, odnosno napadnutoj strani.

‘Hibridno ratovanje, koje nije toliko novi pojam, je model ratovanja ili sukobljavanja u kojem se primarno koriste aktivnosti povezane s informacijskim i medijskim ratovanjem, a ako ta vrsta ratovanja ne poluči željeni učinak, dolazi do moguće uporabe oružane sile. Ono što bih posebno naglasio jest činjenica da treba razlikovati pojmove rata od sukoba. Svaki rat je sukob, ali svaki sukob nije rat. Tako da bismo ovdje trebali govoriti o hibridnim sukobima sve do trenutka dok se u nekom segmentu ne počne koristiti oružana sila s ciljem davanja dodatnog zamaha informacijskim i medijskim operacijama koje se primjenjuju ili koje se tek trebaju primijeniti’, objasnio je Akrap koji se dugi niz godina bavi znanstvenim radom upravo na području ratovanja nekinetičkim sredstvima.

Danas, napominje Akrap, kada se nalazimo u vremenu četvrte industrijske revolucije, kad se informacijsko-komunikacijske tehnike i tehnologije razvijaju strelovitim brzinama, prednost u procesima pokušaja nametanja vlastite volje protivniku pokušava se steći korištenjem tzv. nekinetičkih sredstava odnosno informacijskim i medijskim operacijama.

‘To su aktivnosti u kojima se informacija koristi kao ubojito sredstvo, gdje se borite za informaciju i protiv informacije uz namjeru preuzimanja što je moguće veće razine nadzora i upravljanja pojedinim kanalima uz pomoć kojih želite plasirati pojedine informacije ciljanim publikama. Naravno, kad govorim o informacijama, isto se pravilo odnosi i na dezinformacije’, kazao je.

Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukobaFoto: HRT/Screenshot

Hibridni rat kao sinonim za prozivke u medijima

U medijima se pojavila informacija prema kojoj je ministar obrane, Damir Krstičević, nepravilno citirao dijelove svojeg završnog rada na američkoj vojnoj školi Army War College Carlisle, zbog čega ga se prozvalo plagijatorom, te je iznoseći obranu Krstičević izjavio kako se protiv njega vodi hibridni rat.

Stručnjak za hibridno ratovanje napominje kako se u ovakvim situacijama ne može govoriti o hibridnom ratovanju već o sukobima u informacijsko-medijskom prostoru.

‘Stvaranje afera tamo gdje ih objektivno nema, a sve s ciljem unošenje podjela, bavljenja samim sobom, zaustavljanja razvoja, poticanje nereda i nepovjerenja u sustav državne uprave ima elemente, kako se to nekad nazivalo, specijalnog, a danas informacijskog i medijskog ratovanja. Nije neobično da su ključni dužnosnici neke države česte mete ovakvih oblika djelovanja. Posebno u procesima kad te osobe sudjeluju u donošenju ili trebaju donijeti odluke od bitnog značaja kao što je u ovom slučaju strateška odluka o nabavi zrakoplova za potrebe hrvatskih oružanih snaga. Jer krajnji cilj svih informacijskih i medijskih operacija je utjecanje na procese donošenja odluka, u skladu s interesima onog tko napada, kod onih osoba koje određene odluke trebaju donijeti’, ističe Akrap.

Komentirajući nedavne nesuglasice o komuniciranju u javnosti između Ureda predsjednice i premijera, koje su neki također okarakterizirali kao hibridno ratovanje, Akrap napominje da različiti pogledi na pojedine procese i događaje institucija jedne države ni u kom slučaju nemaju atribute hibridnog ratovanja.

‘Takve različitosti su jedno od svojstava parlamentarnih demokracija gdje pojedine institucije ne moraju nužno imati iste stavove po svim pitanjima. Rasprave o tim razlikama se pak trebaju voditi na za to primjerenim mjestima, načinima i sredstvima izbjegavajući ugrožavanje ključnih nacionalnih interesa’, zaključuje Akrap.

Kibernetsko odnosno cyber ratovanje

Sve popularniji pojam svakako je i cyber ratovanje za koje dr. sc. Gordan Akrap kaže da je riječ o integralnom dijelu hibridnih sukoba.

‘Cyber prostor postao je uistinu nova i stvarna dimenzija ratovanja. Brojni su dokazi takvih aktivnosti u posljednjih desetak godina koji dokazuju da je cyber prostor postao stvarna bojišnica te da posljedice tih sukoba u cyber prostoru mogu izazvati vrlo opasne i neželjene učinke u stvarnom svijetu. Ozbiljne države već su prije desetak godina razvile teoretske modele korištenja cyber prostora za ispunjavanja svojih ciljeva. Više nije nikakva posebna tajna da pojedine države (Izrael, SAD, Rusija, Kina), imaju ustrojene i razvijene brojne i izuzetno osposobljene kako vojne tako i civilne postrojbe kojima je cilj postizanje punog nadzora nad “vlastitim” cyber prostorom, sprječavanje neželjenih ulazaka te zlonamjernih i moguće pogubnih aktivnosti uz istodobno zadržavanje prava da se na cyber napad uzvrati istim, ako ne i snažnijim spektrom aktivnosti’, napominje Akrap.

Hrvatski sustav cyber sigurnosti tek je u povojima

Dodaje da je Hrvatska po pitanju cyber sigurnosti tek počela postavljati temelje novog sustava te kako je nužno i prijeko potrebno nastaviti s procesom rekompozicije postojećeg preventivnog, zaštitnog i sigurnosnog sustava s obzirom na to da se u posljednjih nekoliko godina postojeći sustav pokazao neučinkovitim u suočavanju s predvidljivim krizama kao što su poplave, požari i migracije.

‘Iako smo prije nekoliko godina donijeli zakon o zaštiti kritične infrastrukture, još uvijek nismo definirali jasna, znanstveno utemeljena i praktično potvrđena, sektorska i međusektorska mjerila uz pomoć kojih se treba pristupiti konačnom identificiranju kritičnih infrastruktura, kako nacionalnih tako i onih međunarodnih. To je aktivnost koja se mora što prije provesti, a o čemu govore i zaključci koje smo usvojili na održanom Zagrebačkom sigurnosnom forumu te nedavno u Splitu’, rekao je Akrap.

Najugroženija informacijsko-komunikacijska infrastruktura

Zbog svoje jednostavne dostupnosti u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama, najugroženija je informacijsko-komunikacijska infrastruktura odnosno energetska postrojenja te sustavi poput onih za opskrbu vodom i hranom koji, ako se nađu u središtu ovakvih sukoba, mogu ozbiljno ugroziti cijelu naciju.

‘Uzmimo primjer cyber napada na neko energetsko postrojenje. Izbacivanjem izvora energije iz funkcije neupitno dolazi do negativnih posljedica u brojnim drugim sektorima koji mogu ostati bez električne energije. Bolnice imaju osigurane neovisne sustave napajanja za obavljanje temeljnih funkcija nekoliko sati, međutim, većina tvrtki, stanovništva, prometne infrastrukture, obrazovnog i financijskog sustava, kao i sustavi za osiguravanje uredne opskrbe prehranom i vodom, mogu biti stavljeni izvan funkcije. Time se izravno utječe na gospodarsku i financijsku stabilnost napadnute zajednice, povećava se broj kriznih i nemilih događaja s povećanjem broja smrtno stradalih te teže i lakše ozlijeđenih osoba. Stanovništvo počinje gubiti povjerenje u postojeću administraciju i iskazivati svoje nezadovoljstvo nakon čega je moguća ozbiljna eskalacija sukoba. A sve je počelo od običnog i jednostavnog cyber napada na jedno energetsko postrojenje’, objašnjava Akrap navodeći poznate primjere s kojima su se neke zemlje u Europi već suočile.

Budući koraci

Osnivanjem Instituta za istraživanje hibridnih sukoba nastojat će se ojačati svijest o tome da su hibridni sukobi stvarnost koje se ne treba bojati već treba raditi na njihovu ranom uočavanju i prepoznavanju te ih kao takve u javnosti prokazivati. Potrebno je, napominje Akrap, jačati sustav javne, gospodarske i energetske sigurnosti, jačati sustav zaštite kritične infrastrukture, te stvoriti učinkovite sustave upravljanja krizama.

‘Nije pitanje hoće li neka naša kritična infrastruktura biti napadnuta. Pitanje je kad će, kojim sredstvima, od koga i s kojim posljedicama doći do napada. Stoga je potrebno raditi na stvaranju sustava koji će omogućiti, pored preventivno-zaštitnog djelovanja, i sustav kojim će se brzo, učinkovito i sa što je moguće manje žrtava napadnuti sustavi vratiti u stanje prvobitne funkcionalnosti’, zaključuje Akrap.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr