Sudski proces vezan za INA-u nas paralizira!

Premijer je kazao na početku sjednice kako ne postoje formalni razgovori s mađarskom stranom o pravima dioničara u INA-i. Pojavili su se napisi da je MOL planira napraviti pojedine ustupke Vladi. Za vrijeme sjednice na Markovom se trgu održavao prosvjed radnika INA-e.

“Mađarska strana želi pregovarati, razgovaramo cijelo vrijeme, ali to nikoga ne obvezuje, jer nitko nije ovlašten po tom pitanju”, kazao je Zoran Milanović, dodajući da “moramo odlučiti što ćemo sa svojim dionicama, koja prava imamo, no to je sve u fazi pregovora.”

Rekao je da razumije radnike INA-e koji prosvjeduju. Sudski postupak koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Vlade je ogroman teret, kazao je.

“Ograničava nas situacija pred sudom, paralizira nas, ali nećemo se zato ponašati kao nevlasnici”, dodao je Milanović. Kazao je i da je uloga Vlade dvojaka u slučaju INA-e: “Cilj nam je da se radna mjesta ne ukidaju”, kaže, ali i da Vlada računa u rebalansu proračuna na profit INA-e, odakle bi trebalo ići i 40 milijuna kuna za znanost.

Rat kao 1948. godine

“Izravni smo predstavnici dionica i cilj nam je profit kompanije, zarada, da bi se novac uložio u proračun, znanost, mirovine”, izjavio je.

“Kao državnik čuvam radna mjesta i socijalna prava, a kao dioničar vodim računa o dobiti kompanije. To nije jednostavna pozicija”, istakao je. Svjestan je, kaže, da radnici prosvjeduju te da je javnost bila jako traumatizirana čudnim potezima koji su se događali u INA-i zadnjih desetak godina.

“Neću reći da se obrate bivšoj Vladi koja je pred sudom”, kazao je. Predsjednik Nadzornog odbora i predsjednik uprave u INA-i ne vode rat.

“Preko televizija su vodili rat kao 1948. godine, to danas nije slučaj”, komentirao je.

Raspravljeno je i o Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, i to za razdoblje do 2017. godine.

Peti po imovini u Europi, a iskorištenost je samo 0,7 posto BDP-a

U njoj su navedeni srednjoročni ciljevi i smjernice za upravljanje imovinom procijenjenom na 31,4 milijarde eura. U njoj se ističu dva dugoročna strateška cilja. Prvi je očuvanje važne i vrijedne dijelove imovine u vlasništvu države za potrebe sadašnjih i budućih naraštaja, a drugi organizacija učinkovitije i transparentno korištenje imovine u vlasništvu Hrvatske s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.

Predstavio ju je potpredsjednik Vlade Neven Mimica ističući kako Hrvatska ima veliku vrijednost državne imovine.

“Po Eurostatu vrijednost državne imovine iznosi preko 31 milijardi eura po čemu smo peti u Europi, a time zaradimo samo 0,7 posto BDP-a”, rekao je Mimica. U naredne dvije godine ići će se na privatizaciju ili prodaju udjela preko 400 tvrtki u kojima država ima male udjele, a one nemaju razvojni i strateški značaj, najavio je Mimica.

Gospodarske zone koje ne rade

Komentirao je i državna zemljišta koja su dana jedinicama lokalne samouprave za izgradnju poduzetničkih zona u vrijeme HDZ-a.

“Zone u najvećem broju slučajeva nisu ni osnovane, niti su krenula nova ulaganja, a prostiru se na 40 milijuna kvadrata”, kazao je Mimica zaključujući da “ako je samo 10 kvadrata bilo dovoljno za jedno radno mjesto, danas ne bi ni bilo nezaposlenih”.

‘Ne rasprodaje se’

Slavko Linić je komentirao česte izjave u javnosti da se sve rasprodaje.

“Ne rasprodaje se”, kazao je, dodajući da će ovo ubrzati procese oko dionica, ali da hrvatska prirodna bogatstva nisu na prodaju. Analizirao je i slabe prihode od državne imovine.

“Tek smo 20 godina od privatizacijskih procesa. Davali smo društvima zbog konkurentnosti vrlo male naknade da bi bila što uspješnija, da bi netko uložio, izgradio i slično”, kaže Linić. Za riječ se javio i Milanović.

“Kad god se nešto prodaje, a do sad se nije prodalo ništa, pogotovo kad se radi o interesantnim tvrtkama, vijesti kažu da nešto ide na bubanj. A to znači da se nešto likvidira, ide u stečaj, propada. Ovo ne ide na bubanj, a ovo je prodaja po dobroj tržišnoj cijeni”, kazao je Milanović. Kazao je i da će strategija sigurno dati povoda za kritiku u Saboru.

“Neki kažu da je ovo Sveto pismo. Jest, ali nije Deset božjih zapovjedi, koje su konkretne. Oko Svetog pisma ima interpretacija”, rekao je.

Minimalac

Vlada je raspravila o prijedlogu uredbe o visini minimalne plaće koja bi sada trebala iznositi 2.984,78 kuna bruto. Povećanje za 170 kuna od 1. lipnja, podsjetimo, dovelo je do sukoba Hrvatske udruge poslodavaca i Vlade.

Ministar rada najavio je kako u idućih mjesec dana očekuje pregovore socijalnih partnera u industrijama koje svoje radnike plaćaju minimalcem – u kožarskoj, tekstilnoj, prerađivačkoj i drvnoj industriji, ali i u graditeljstvu. Mirando Mrsić kazao je i kako je ove godine zaposleno više ljudi nego u istom razdoblju lani.

“Nadamo se da ćemo ove godine po prvi puta otvoriti više radnih mjesta, nego što će se zatvoriti”, kazao je Mrsić.

Naknada ovisi o veličini JLS

Ministar uprave Arsen Bauk govorio je o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

Kandidati za lokalne zastupnike, odnosno vijećnike, dobivat će ovisno o veličini jedinice lokalne samouprave između 1.000 i maksimalnih 10.000 kuna u Gradu Zagrebu. Naknada za načelnike i gradonačelnike će također ovisiti o tom kriteriju. Oni koji upravljaju JLS do 3.000 stanovnika dobit će 5.000 kuna, a
protukandidati će biti plaćeni razmjerno broju glasova koje osvoje. Oni koji upravljaju naseljima između tri i deset tisuća stanovnika dobivat će 10.000 kuna, a oni iznad 10.000 stanovnika – 25.000 kuna. Gradonačelnik Grada Zagreba

“Sto tisuća kuna ima pravo onaj tko dobije najviše glasova u Gradu Zagrebu”, dodao je. Što se tiče predstavnika nacionalnih manjina, oni će dobiti polovicu iznosa koji je predviđen za čelnika izvršne vlasti u dotičnoj jedinici lokalne samouprave.

Vlada je usvojila i projekt e-građani kojim se povezuje sve informacijske sustave, na koje se godišnje troši oko šest milijardi kuna. Koštao je deset milijuna kuna, a očekuje se da će se vrlo brzo sam otplatiti jer donosi uštede. Samo na poštanske usluge država godišnje troši 180 milijuna kuna.

Budući da se prošloga tjedna Vlada na sjednici dotakla poražavajuće statistike o trećini građana u Hrvatskoj koji žive u siromaštvu, potpredsjednica Vlade Milanka Opačić upitana je što se poduzima da bi se smanjio taj broj.

“Ovo nije pitanje za resor socijalne skrbi. Borba protiv siromaštva više je koncentrirana u gospodarskim resorima. Mi možemo trenutno na određeni kratki rok pomoći ljudima bez prihoda za životne troškove, i doista su svi oni zbrinuti. No, pravo rješenje je zapošljavanje”, kazala je Opačić. Na strategiji borbe protiv siromaštva radila je međuresorna radna skupina, a usmjerena je na ministarstva koja imaju projekte za poticanje otvaranja radnih mjesta, dodala je.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr