"U suvremenoj Hrvatskoj nije se pronašla politička volja kako bi se razobličile metode komunističke diktature. Zbog toga je Most odlučio predložiti zakon, vjerujući kako je došlo vrijeme da se utvrde činjenice iz vremena koje je prethodilo stvaranju moderne Hrvatske. Hrvatskoj nije u cilju čuvati tajne bivše države. Po sili zakona želimo da se otvori svo gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti", poručio je Mostov zastupnik Nikola Grmoja prestavljajući zakon na koji je i vlada imala niz zamjerki.
Glasnović: Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću je 'dimna zavjesa'
Grmojino uvodno izlaganje popraćeno je nizom burnih replika.
"Čestitam vam na jednom od najvažnijih izlaganja u Saboru u hrvatskoj povijesti. Glavni uzroci zla i podjela su nikad raskrinkani komunistički mediji. Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima... Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću je 'dimna zavjesa' jer pola ljudi koji sjede u njemu dolaze iz tog režima”, kazao je nezavisni Željko Glasnović.
Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) zanimalo je gdje je arhiva i gdje se danas čuva.
"Žao mi je da se bavimo prošlošću. Gdje je ta arhiva i gdje se čuva? Čuo sam da se čuva po bivšim tvornicama i skladištima, čuvaju li je viđeniji članovi i povezane osobe sadašnjih struktura? Vi govorite da je otuđen dio te građe...", pitao je Lovrinović te dodao kako bi bilo dobro raščistiti s tom pričom i okrenuti se budućnosti.
Grmoja mu je odgovorio da samo otkrivanjem istine, može se doći do pomirenja i smanjenja podjela.
"Tražit ćemo od svih sljednika tijela i organizacija da predaju arhivsku građu, a kod koga su privatni arhivi i arhivsko gradivo, to ne mogu znati", rekao je.
Za SDP-ovce je predloženi zakon u funkciji predstojećih lokalnih izbora.
"Ovaj zakon je vezan za lokalne izbore i samo zbog toga, a za građane RH on ne znači ništa... Nemamo ništa ni ja, ni SDP protiv toga da se zakon donese u obliku u kojem će se Most i HDZ dogovoriti, jer vidljivo je da nemaju iste poglede, a koplja će se lomiti u HDZ-u, a ne u SDP-u. Zakon će ugledati svjetlo dana, ali ne kako predviđa Most već kako hoće HDZ", rekao je Mrsić.
SDP-ovca je zanimalo i je li Most koristio pri pisanju zakona savjeta HDZ-ovog Zlatka Hasanbegovića, no Grmoja mu je uzvratio kako njega nisu konzultirali već su konzultirali ljude koji su se bavili istraživanjem arhiva, odvjetnike te iskustva postkomunističkih zemalja.
"Poslali ste poruku obitelji Đureković da ovaj zakon ništa ne znači, a znate koliku su muku prošli. Ovo je zalog za bolju budućnost. Zaključimo ovu priču. Vi kažete da se nemate čega bojati, a i kolege u HDZ-u. 'Ajmo sve otvoriti jer je to jedini put u sretniju i zdraviju budućnost", pozivao je Grmoja.
Stazić: Neka se otvore i arhivi nakon 22. prosinca 1990.
SDP-ovac Nenad Stazić pozivao je i da se otvore arhivi nakon 22. prosinca 1990.
"Kažete da je cilj spriječiti difamaciju, to podržavam. Pozivam da rok pomaknemo malo naprijed, obuhvatimo recimo rat. Mene zanima je li točna priča kako se obogatila obitelj Gojka Šuška? Ili ona da je Tuđman zabranio da se djeca izvuku iz Vukovara? Koji su to ljudi koji su se obogatili na trgovanju naftom s neprijateljima? Meni je dosta tih difamacija, neka saznamo istinu", pozivao je Stazić.
Kako je zakon 'tempiran' uoči lokalnih izbora složio se i Branimir Bunjac (Živi zid).
"Zakon je tempiran zbog potreba lokalnih izbora. Povoljan je trenutak da oduzmete dio biračkog tijela HDZ-u jer vaša koalicija ne funkcionira i radi se o borbi za biračko tijelo u smislu tko ima veće zasluge za otvaranje arhiva", zamjerao je Bunjac predlagačima dodajući međutim kako će i unatoč tome taj zakon podržati.
Grmoja je rekao kako i taj trenutak pomaže, "jer se nitko zbog tih izbora ne usudi dići ruku protiv otvaranja arhiva".
HSS-ovac Krešo Beljak Mostovim zastupnicima poručio je kako namjerno 'bacaju pijesak u oči' jer se donošenjem zakona neće postići ništa.
"Krajem 80-tih tajne su se službe dobro pripremile za '90-e i prve izbore gdje je Hrvatska sjašila Kurta i uzjahala Murta. Pravi hrvatski domoljubi koji su bili proganjani su stradali od hrvatske ruke. Sjetite se Ante Paradžika... Nema arhiva, ne postoje arhivi. Mi u HSS-u smo prvi za to da se otvore kad bi postojali. Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, skojevac...", navodio je Beljak.
'Sve je to folklor pred lokalne izbore'
To je izazvalo predsjednika Sabora Božu Petrova da mu da opomenu te ga zamoli da "ne bude vrijeđanja".
"Ako nekog vrijeđa da je bio član SKOJ-a, ja se ispričavam. Mene to ne vrijeđa, to je istina! I nije gospodin Branko Hrg nego drug Branko Hrg...", nadovezao se Beljak.
Vlada je u svom mišljenju na jučerašnjoj sjednici imala niz zamjerki na predloženi zakon, no predsjednik Kluba zastupnika Branko Bačić najavio je da će HDZ ipak podržati i tako manjkavi zakon.
"HDZ ne samo da je za taj zakon već traži da se otvore svi arhivi iz vremena bivše države, a posebno da se deklasificiraju arhivi SKH. Vlada je u mišljenju u stručnom dijelu problematizirala određene dijelove zakona. Temeljna primjedba je neselektivan pristup prema počinitelju s jedne strane, a s druge strane prema žrtvi. Ne želimo da osobe iz reperesivnog aparata budu i dalje zaštićene i stoga je vlada i najavila cjeloviti prijedlog zakona do ljeta", poručio je Bačić.
Na optužbe oporbe kako je zapravo sve to folklor pred lokalne izbore Bačić je uzvraćao kako HDZ nema s tim problema.
"Mi ćemo na njima pobijediti bez obzira tko je poredlagatelj ovog zakona", poručio je.
SDP-ovac Željko Jovanović uvjeren je da predloženi zakon ni na koji način neće doprinijeti da živimo bolje, da imamo bilje obrazovanje. Njegova stranka, kazao je, nema problem s otvaranjem arhiva jer je većina komunista koji su činili štetu uglavnom danas u HDZ-u.
"'95 je SDP sve arhive SK predao državnom arhivu na čuvanje i postupanje", rekao je Jovanović.
Državni tajnik Ivica Poljičak, obrazlažući mišljenje Vlade, kazao je kako Vlada želi da se arhivi otvore, da se vodi računa o žrtvi, kako ne bi opet bila žrtva.
"Vlada smatra da prijedlog treba doraditi za drugo čitanje", rekao je dodajući kako se priprema novi zakon kojim će ta problematika biti cjelovito riješena, a u javnoj će se raspravi naći već za dva do tri tjedna.
