ANKETA DZS-a

OBJAVLJENI PORAZNI PODACI: Koliki je rizik od siromaštva u Hrvatskoj?

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 20 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 29,1 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema nedavno objavljenim rezultatima ankete, prag rizika od siromaštva je lani za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvjema odraslim osobama i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kuna na godinu.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s 20 posto na 31 posto. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45 posto.

Stopa rizika od siromaštva u 2015. manja nego 2012.

Stopa rizika od siromaštva u 2015. iznosila je 19,5 posto i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u odnosu na 2012., kada je ta stopa bila 20,4 posto.

Siromašno stanovništvo prekapa po kontejnerima
Siromašno stanovništvo prekapa po kontejnerimaFoto: Ivica Galovic/PIXSELL

Prema dobi i spolu u 2015. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina, te iznosi 26 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća, pa stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29 posto, a muškaraca 23 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva je kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17 posto.

Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je lani najvišu stopu rizika od siromaštva imala Rumunjska (25 posto), a slijede Latvija (23 posto) i Litva (22 posto). S druge strane, najniže stope zabilježene su u Češkoj (10 posto), Nizozemskoj (12 posto), Danskoj (12 posto), Slovačkoj (12 posto) i Finskoj (12 posto).

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (41 posto), Rumunjskoj (37 posto) i Grčkoj (36 posto), a najmanje takvih osoba bilo je u Češkoj (14 posto) i Švedskoj (16 posto).

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj 32,8 posto

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 32,8 posto. Ona prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki kao što su plaćanje najamnine, računa, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita; tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan; podmirenje neočekivanog financijskog troška; telefon; TV u boji; perilica za rublje; automobil i grijanje u najhladnijim mjesecima.

NA UDARU SU SVE MLAĐE OSOBE: Siromaštvo i životne tegobe umanjuju mentalne funkcije

ŠTEDE NA ODJEĆI, GRIJANJU, HRANI…: Na rubu siromaštva živi 800.000 Hrvata, stručnjaci imaju prilično crnu prognozu

OZBILJNO UPOZORENJE: Više od 122 milijuna ljudi prijeti život u ekstremnom siromaštvu

Stopa teške materijalne deprivacije, odnosno postotak osoba koje si ne mogu priuštiti najmanje četiri od tih devet stavaka iznosi 14 posto.

U 2015. zabilježeno je deset posto osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 66 posto osoba koje si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva, a 14 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan.

U kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama živi 35 posto osoba, u onima koja teško spajaju kraj s krajem živi ih 32 posto, a koja vrlo teško spajaju kraj s krajem 23 posto. Najmanji postotak osoba, svega 0,3 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr