KATOLIČKI SVETAC

RELIKVIJE SV. LEOPOLDA MANDIĆA ISPRAĆENE IZ SPLITA: Tijekom noći sarkofagu s tijelom hodočastilo 60.000 vjernika

Molitvom zahvalnicom u ponedjeljak prije podne ispraćene su relikvije sv. Leopolda Bogdana Mandića iz splitskog Svetišta Gospe od Pojišana gdje je tijekom noći sarkofagu s njegovim tijelom hodočastilo oko 60.000 vjernika.

“Tijekom noći za vrijeme boravka relikvija svetog Leopolda Bogdana Mandića kroz Svetište Gospe od Pojišana hodočastilo je oko 60.000 vjernika”, rekao je za Hinu fra Miljenko Vrabec iz Organizacijskog odbora.

Prilikom stavljanja sarkofaga s relikvijama sv. Leopolda u vozilo kojim je u 10,30 sati odvezen iz Splita u Rijeku, u pojišanskom svetištu se prolomio buran pljesak mnoštva nazočnih vjernika.

Služeći misu prije ispraćaja relikvija sv. Leopolda iz tog splitskog svetišta, provincijal hrvatskih kapucina fra Jure Šarčević je istaknuo kako veliki broj vjernika koji u Hrvatskoj hodočaste relikvije sv. Leopolda govore kako se “Bog poslužio ovim svecem da učini čudesne stvari.”

KOLINDA MARAMICOM DODIRNULA SARKOFAG S TIJELOM LEOPOLDA MANDIĆA: ‘Tako se dobiva blagoslov i milost’

“Ne okupljamo se oko nekog leša, nego se okupljamo oko živog sveca, posredstvom kojeg je Bog učinio velika djela i čini ih i danas”, rekao je fra Jure Šarčević u propovijedi na ispraćaju relikvija sv. Leopolda iz Splita. Istaknuo je da vjernici masovno dolaze sv. Leopoldu da ih svojim zagovorom usliši.

Fra Jure Šarčević je također podsjetio kako se sv. Leopold Mandić zauzimao za “jedinstvo svih kršćana”. Na ispraćaju relikvija sudjelovao je i nabiskup splitsko-makarski Marin Barišić.
Za vrijeme oproštajnog bdjenja u Svetištu Gospe od Pojišana preko razglasa je upućen molitveni poziv sv. Leopoldu “da naš narod ne iznevjeri kršćansku vjeru”.

Sarkofag s relikvijama sv. Leopolda Bogdana u Splitu je sinoć obišla i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Relikvija neraspadnutog tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, na svom drugom pohodu Hrvatskoj i prvom pohodu rodnom Herceg Novom, danas će biti izložena čašćenju vjernika u Rijeci.

Riječka zvona i brodske sirene pozdravit će oko 16 sati dolazak relikvija u kapucinsku crkvu Gospe Lurdske na Žabici, gdje je taj svetac boravio 1923. godine. Svečano euharistijsko slavlje 19 sati predvodit će riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. Crkva će ostati otvorena cijele noći i program bdjenja organizirat će molitvene zajednice i udruge. Ispraćaj i polazak relikvija za Padovu predviđa se u utorak oko 14 sati.

Hrvatski katolički svetac, poznati ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana

Dolaskom relikvije tijela u prošloj Godini Milosrđa 2016. u Zagreb i ove godine u Zadar, Dubrovnik, Split i Rijeku, te u Leopoldov rodni grad Herceg Novi u Crnoj Gori, barem na kratko ispunja se posmrtna želja Sv. Leopolda – “da njegove siromašne kosti prenesu među pripadnike njegova naroda – za dobrobit njihovih duša”.

Hrvatski katolički svetac i ekumenist Leopold Bogdan Mandić rođen je 12. svibnja 1866. u Herceg Novom kao jedanaesto od 12-ero djece u obitelji Petra i Karoline (rođ. Carević) Mandić. Velik interes za duhovnost pokazuje već u djetinjstvu. Kako je kapucinski samostan u Herceg Novom tada potpadao pod venecijansku provinciju u dobi od 16 godina mladi Bogdan odlazi u kapucinsko sjemenište u Udinama (Italija). Na teološki se studij upisuje na sveučilištu u Padovi da bi potom školovanje nastavio u Veneciji gdje i ostvaruje želju za stjecanje svećeničkog zvanja 20. rujna 1890. Kako mladu misu nije mogao služiti među svojima, u zamjenu im je poslao fotografiju. Kao mladomisnik izražava želju vratiti se u domovinu i raditi na jedinstvu Istočne i Zapadne Crkve. No, dodijeljene su mu druge službe.

TIJELO LEOPOLDA MANDIĆA STIGLO U SPLIT: Dočekalo ga mnoštvo vjernika, bdijenje će trajati cijelu noć

U periodu od 1890. do 1906. obnašao je razne redovničke dužnosti unutar venecijanske provincije. Tako je jedno vrijeme bio poglavar samostana u Zadru te neko vrijeme u Rijeci i Kopru. Od 1906. pa do svoje smrti redovničke je dužnosti obnašao u Padovi. Izuzev jedne godine koje je tijekom Prvog svjetskog rata proveo u internaciji u južnoj Italiji (1917.) jer se nije htio odreći hrvatstva, te kratkog perioda tijekom kojeg će boraviti u Rijeci (1923.). U Padovi je bio odgojitelj studenata filozofije te predavač patristike. Više je godina iz Padove putovao u Veneciju gdje je mlade kapucine učio hrvatskom jeziku koji će im trebati u pastoralnom radu među hrvatskim vjernicima.

Zadnjih je četrdeset godina života proveo u kapucinskom samostanu u Padovi ispovijedajući vjernike satima. Pohodili su ga tzv. mali ljudi, ali i ugledni građani: radnici i industrijalci, studenti i profesori, intelektulaci, vojnici i časnici. Ali i časne sestre redovnici, svećenici pa i biskupi. U potpunosti je bio predan ispovjedanju jer za njega je ispovjedaonica bila mjesto ekumenskog djelovanja gdje molitvom ustraje na cilju da svi budu jedno.

Iz rodnog Herceg Novog ponio je podjelu kršćana na rimokatolike i pravoslavce. Ta rana ga je pekla i žrtvovao se kako bi se ta rana zaliječila. Uz ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj gajio je i ljubav prema svim slavenskim narodima te prema svojoj novoj domovini Italiji i njezinu narodu. Radio je na građenju mostova među ljudima i narodima i bio je svojevrsna preteča ideje ujedinjene Europe.

Zlatnu je misu proslavio 22. rujna 1940. Nakon toga njegovo će se zdravlje ubrzano pogoršavati. Smrt ga je sustigla 30. srpnja 1942. kada se oblačio za svetu misu, koju nikako nije propuštao.
Njegov grob, koji se prvotno nalazio na gradskom groblju, postao je stjecište njegovih brojnih štovatelja. Kasnije njegovi posmrtni ostaci biti će preneseni u grobnu kapelicu u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Padovi. Postupak za proglašenje fra Leopolda Mandića blaženim pokrenut je 1946. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. svibnja 1976., a svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. Spomendan Svetog Leopolda slavi se 12. svibnja.

Božje milosrđe veće od svih naših ograničenja

Prigodom proglašenja izvanredne Godine milosrđa, papa Franjo proglasio je sv. Leopolda Bogdana Mandića, uz Padre Pija, zaštitnikom tog izvanrednoga Jubileja. Poznate su riječi svetog Leopolda da je “Božje milosrđe veće od svih naših ograničenja”.

Kod katoličkih vjernika diljem svijeta omiljeni svetac, kojeg je papa Pavao VI. nazvao pretečom duhovnoga ekumenizma, u skrovitosti i poniznosti prikazivao je svakodnevne napore i rad za ponovno jedinstvo istočne i zapadne Crkve te je proveo život neumorno ispovijedajući, mireći ljude s Bogom i šireći Božje milosrđe. Sv. Ivan Pavao II. nazvao ga je, prilikom proglašenja svetim, “uzorom ispovjednika” i “herojskim službenikom sakramenta pomirenja i pokore”.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr