EKSKLUZIVNO ZA NET.HR

RAZGOVARALI SMO S UGLEDNIM IZRAELSKIM OBAVJEŠTAJCEM O (NE)SIGURNOSTI: ‘Hrvatskoj savjetujem da ne gubi vrijeme’

Kako se sigurnosna situacija u iznimno bliskom okruženju Hrvatske iz dana u dan komplicira, prilika za analizu aktualnih ugroza je mnogo. Na Hrvatskim danima sigurnosti što su nedavno u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael održani u Opatiji gostovao je vrstan sigurnosni stručnjak, umirovljeni kotraadmiral izraelske mornarice Yoram Laks.

Iako je njegova specijalnost zaštita pomorskih luka zamolili smo ga za razgovor i o drugim sigurnosnim prijetnjama, te mogućim rješenjima koja se nude.

Tko je Yoram Laks?

Laks je diplomirao na pomorskoj akademiji u Izraelu, a većinu svog života proveo je kao operativac. Među njegovim posljednjim dužnostima bilo je zapovjedništvo nad izraelskim mornaričkim snagama koje kontroliraju ulaz u pojas Gaze, te funkcija mornaričkog attachea u SAD. Radio je i kao šef mornaričke obavještajne službe.

Iako naizgled iznimno otvoren Laks ipak u razgovoru ističe kako može komentirati samo ono o čemu ima saznanja s današnje pozicije.

Yoram Laks
Yoram Laks dao nam je intervju tijekom Hrvatskih dana sigurnosti održanih u Opatiji

“Situacija se dramatično mijenja i ono što danas vidimo je intervencija velikih sila koje su se do sada držale po strani. Vidi se to kroz prisutnost Rusije u Siriji, te američku intervenciju koja je uslijedila. S obzirom na to mislim da će proći još puno vremena dok se ne uvede red na Bliskom istoku. Svaka frakcija koja je involvirana tamo ima vlastito mišljenje, vlastita uvjerenja.

Jačanje terorističkih skupina

Budući da su velike državne vojne sile tamo uništene, kao što je to slučaj u Iraku i Siriji, a ovih dana vidimo da se to događa i u Jemenu, zasigurno će sve više terorističkih skupina ojačati do razine državne moći vojnih snaga, što bi moglo utjecati i na svjetsku ekonomiju”, smatra Laks.

Upozorili ste na prijetnju brodovima koji prolaze tjesnacem Bab-el-Mandreb između Crvenog mora i Adenskog zaljeva? Na koliko se procjenjuju gubici ukoliko ta plovidba bude prekinuta?

“Stvari nisu linearne. Vidimo da su u Jemenu Huti, osim na vojne, počeli pucati i na trgovačke brodove. Prije nego što time potpuno unište transport prema Sueskom kanalu, neke od velikih sila će intervenirati, ili SAD ili Saudijska Arabija, ili neka druga sila. No, to će dovesti do novog angažmana u Jemenu, a ishod toga opet neće biti odmah poznat. Neizvjesno je tko bi se toj intervenciji tamo mogao usprotiviti. Sve je vrlo nestabilno.

Rast kriminala

Svijet nije na vrhuncu svoje ekonomske moći, te u tom kontekstu treba gledati i na pomorski prijevoz. Gubici se pokušavaju nadoknaditi dodatnim teretom, a u ovakvoj situaciji to može dovesti do velike štete.

Yoram Laks
Terorističke organizacije mogle bi još ojačati, uvjeren je Laks

Jedna od najvećih kontejnerskih kompanija nedavno je bankrotirala i to će stvoriti dodatne teškoće.”

Koliko takva situacija utječe na jačanje kriminala i sve češće korištenje pomorskih puteva za krijumčarenje ljudi i razne ilegalne robe?

“Kako je situacija sve složenija, a regularne vlasti sve slabije, rastu kriminal i krijumčarenje. No to ima i sekundarne posljedice jer se ne plaćaju porezi i ostala davanja kod transporta”.

Vaš je generalni stav da se danas sigurnosne prijetnje ne mogu više predviđati za duže vremensko razdoblje, upravo zato što se sve jako brzo mijenja. Vidimo to i prema situaciji u Europi.

“Postoji razilaženje između želje da se stvari unaprijed isplaniraju kako bi se mogla osigurati sredstva za dugoročnije projekte, i stvarnosti koja se iznimno brzo mijenja.

Moramo biti spremni na ‘oštro skretanje’

Neke promjene fleksibilnost planova može obuhvatiti, no sada ono što smo radili svakih 4-5 godina moramo raditi već nakon godinu dana. Možda ne u istom obimu, no svake godine stvari se moraju ponovno procjenjivati. Obavještajnim rječnikom rečeno mora postojati mogućnost ‘oštrog skretanja’. To je ono što obuhvaća osnovne pretpostavke koje ste ukalkulirali u procjenu, a kada se samo jedna od njih promijeni morate korigirati cijelu procjenu”.

U Hrvatskoj, na žalost, imamo strategiju nacionalne sigurnosti, tu svojevrsnu procjenu, iz 2003. godine.

“Hrvatska ima sreću sa svojim geografskim i geopolitičkim položajem u odnosu na konflikte. No, jednog dana, i ne mislim u dalekoj budućnosti, sve ono što se događa u Europi počet će utjecati i na vašu zemlju. Mislim tu na problem imigranata, kao i sve ono što s tim problemom dolazi, poput terorizma, krijumčarenja, šverca ljudi…

Hrvatska za sada ima sreće

Mislim da imate sreće da trenutno možete vidjeti što se događa u Europi i shvatiti o čemu je riječ. Imate i vremena da se za te izazove pripremite. Imate još vremena da napravite potrebne procjene i pripreme. Ne smije se gubiti to dragocjeno vrijeme”.

Upravo vi zagovarate izgradnju cijelog sustava i pripreme za sigurnosne prijetnje, a ne samo puko podizanje obrambenih barijera jer one ne mogu koristiti baš u svakom trenutku i u svakoj situaciji.

Yoram Laks
Laks savjetuje hrvatskim stručnjacima za sigurnost da ne gube vrijeme

“One su korisne ukoliko imate vremena i novaca za određeni projekt. No, ako ne želite ozbiljno promijeniti državne prioritete i usmjeriti sve snage i resurse na neki sigurnosni mega-projekt, neku Maginot liniju, koja možda nakon dovršetka i neće biti više relevantna, jer će se situacija promijeniti, bolje je izrađivati procjene i analizirati moguće buduće rasplete, te realizirati manje projekte koji će vam pomoći da se brzo prilagodite situaciji.”

U Hrvatskoj se često spominje kako nema dovoljno adekvatno educiranih stručnjaka za sigurnost, što u Izraelu sigurno nije slučaj.

“S obzirom da je Hrvatska dio EU može puno naučiti od drugih zemalja članica. Može koristiti i neka izraelska iskustva i znanja i implementirati tehnološka rješenja koja joj se uklapaju u budžetska ograničenja.

Korištenje tuđih znanja

Znate, dok sam studirao obranu, imao sam prijatelja koji je na svakom prijemu ili zabavi uzviknuo: “Ah, moja omiljena hrana! Ova besplatna!”

Budući da ste u EU i budući da postoje zemlje koje već imaju potrebna znanja i iskustva, kao i interes da surađuju s vama, mislim da bi Hrvatskoj bilo bolje da to i iskoristi”.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr