Čuo sam ogroman potencijal, mislim da sinergijom možemo zajedno raditi i taj potencijal iskoristiti, rekao je Orešković na kraju prve točke dnevnog reda u kojoj su mu ministri pojedinačno iznosili podatke o zatečenom stanju u svojim resorima.
Crnoja stigao u Banske dvore
Ministar Mijo Crnoja danas će saznati svoju sudbinu. Jučerašnji maratonski sastanak u Banskim dvorima nije rezultirao odlukom. Crnoja je došao u Vladu, no nije davao nikakve izjave.
"Poštovane kolegice i kolege pozdravljam vas i otvaram prvu sjednicu Vlade Republike Hrvatske", kazao je premijer Tihomir Orešković i dodao "Stay calm and govern on" (Ostanite mirni i vladajte dalje)
Ministri su premijeru počeli izlagati izvješća o stanju koje su zatekli u resorima. Prvi je počeo ministar vanjskih poslova Miro Kovač koji je kazao kako u njegovom resoru ima mjesta za zapošljavanje, a nakon njega govorio je Josip Buljević, ministar obrane.
Jurlina Alibegović: Potrebno je zaposliti još ljudi kako bi ostvarili reforme
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić iz svog je resora posebice izdvojio migrantsku krizu kao jedno od najvažnijih pitanja, podsjetivši da je već posjetio zimski prihvatni centar u Slavonskom brodu.
Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura.
Ministar Tomislav Tolušić kazao je kako u 2016. godini planiraju pokrenuti 217 postupaka dodjele bespovratnih sredstava u vrijednosti od 4 milijarde eura.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kazala je također kako je potrebno zaposliti još ljudi radi ostvarivanja reformi.
Marić: Treba jačati poreznu sigurnost
Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je kako je neriješeno oko pola milijuna predmeta te da je proračun prošle godine bio oko 2,4 milijarde kuna, te da bi ga trebalo malo povećati. Cijeli sustav (ministarstvo, sudovi, državno odvjetništvo i dr.) broji 13.588 zaposlenih. U samom ministarstvu popunjeno je oko 70 posto od 4500 predviđenih radnih mjesta, odnosno trebat će dodatno zapošljavati, a i velik broj ljudi radi na ugovore o djelu, što također treba riješiti, zaključio je Šprlje.
Ministar obrane Buljević rekao je kako je prilikom primopredaje dobio izvješće o financijskom stanju i svim aspektima rada u resoru. Oružane snage funkcioniraju bez problema, stanje u misijama u inozemstvu je u redu, o stanju je brifirana i predsjednica Republike, istaknuo je Buljević.
Davor Romić, ministar poljoprivrede, kazao je također kako u njegovom resoru ima mjesta za zapošljavanje.
Oleg Butković, ministar prometa, kazao je kako ih čeka nekoliko velikih projekata od kojih je jedan rekonstrukcija pruge i izgradnja dionice od Dugog Sela do Križevaca.
Zdravko Marić, ministar financija, rekao je kako se treba raditi na jačanju porezne sigurnosti. Da bi trebao još ljudi u ministarstvu kazao je i Darko Horvat, ministar poduzetništva.
Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša, kazao je kako kako želi zaposliti još 137 ljudi te je zadovoljan stanjem u ministarstvu.
Lovro Kuščević naveo je kako je popunjenost radnih mjesta u njegovom ministarstvu između 60 i 70 posto.
Anton Kliman je kazao kako njegovo ministarstvo turizma funkcionira iako je popunjenost 50 posto.
HZMO u tri godine uštedio 577 milijuna kuna
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić navodi da je u sustavu zaposleno 388 ljudi, a prema sistematizaciji još je 108 nepopunjenih mjesta.
Ističe da je u HZMO-u, kao najvećem dioniku u sustavu, u tri godine napravljena ušteda od 577 milijuna kuna, a smanjen je i broj zaposlenih, uglavnom prirodnim odljevom.
"Neće biti potrebna dodatna ulaganja, već ćemo se moći pokriti s postojećim sredstvima", ističe Šikić.
Osnovni problem u sustavu je, navodi, Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom zbog potkapacitiranosti. Nedostaje im veliki broj stručnjaka, kao i prostor, a to na kraju plaćaju građani, kaže Šikić, jer čak 23.000 predmeta čeka na rješavanje.
Upozorava i na nedovoljno dobru suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s gospodarstvom jer, kako je rekla, nisu dovoljno dobro planirane prekvalifikacije u odnosu na potrebe tržišta rada.
U zdravstvu manjak od 2,5 milijarde kuna
Ministar zdravlja Dario Nakić navodi da je u sustavu nakon sanacije u 2014. godini ukupan manjak u 2015. iznosio 2,5 milijarde kuna, odnosno smanjen je za 300 milijuna kuna.
Mi smo se obvezali EU-u da će se te obveze smanjiti za 700 milijuna kuna, što znači da to nismo ispunili, upozorava Nakić.
Najavljuje reorganizaciju sustava i kaže kako projekcije pokazuju da bi se kroz 2017. ili do kraja 2018. sustav mogao stabilizirati, tj. sam financirati i vratiti postojeće dugove kroz povećanje prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Vidjet ćemo hoće li tako biti, kaže Nakić upozorivši pritom da je porast troškova HZZO-a iznosio oko 15 posto, pa će biti potrebna revizija njegova poslovanja.
Umjesto najma moglo se kupiti helikopter
Navodi kao primjer iznajmljivanje helikoptera za hitne intervencije od talijanske tvrtke, jer je iznos najma za jedan kvartal bio toliki da bi Hrvatska na godišnjoj razini sama mogla kupiti takav helikopter.
Platili smo 11 milijuna kuna, a novi helikopter košta 30 milijuna kuna, znači za godinu dana mi sami sebi kupimo helikopter, kaže Nakić.
Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić navodi da je u ministarstvu zaposleno 257 osoba, a u cijelom sustavu ukupno 6746.
Proračun je prošle godine iznosi 4,7 milijardi kuna i ostalo je neutrošenih 188 milijuna kuna. "Sustav je prilično realno planiran, koliko ja vidim", kazala je.
Hasanbegović apelira na povećanje proračuna Ministarstva kulture
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović kaže kako u njegovom resoru nije problem broj, već struktura zaposlenih te navodi da je "zbog stanovitih nejasnih kriterija zapošljavanja u protekle tri godine zaposleno 30 ljudi".
Najavljuje i preustroj ministarstva, posebice vezano uz medije i medijsku politiku. Taj sektor, drži Hasanbegović, opterećuje rad ministarstva.
Temljnim problemom vidi visinu proračuna za kulturu pa je premijeru i ministru financija uputio apel da je njegovo povećanje od prioritetne važnosti. Svako daljnje smanjenje imalo bi katastrofalne posljedice po vođenje uspješne kulturne politike, poručuje Hasanbegović.
Dodao je kako bi se projekt obnove Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro, trebao tretirati kao strateška investicija.
Hasanbegović je upozorio i na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu, koji je, kaže, od 2007. dobro tekao, a od 2011. naglo zamire.
"To je važno zbog tzv. problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivskog gradiva, što se plaćalo iz proračuna uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je za posljedicu imalo određene afere o kojima se pisalo u javnosti", kazao je.
Male mogućnosti uštede u znanosti, obrazovanju i sportu
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar navodi da je proračun ministarstva prošle godine bio 11,8 milijardi kuna, a rashodi za zaposlene 9,8 milijardi.
To znači da je 84 posto proračuna zadano, odnosno vrlo su male mogućnosti uštede, navodi Šustar.
Najavljuje da će tražiti dodatna sredstva za Hrvatsku zakladu za znanost koja sada godišnje dobiva 80 milijuna kuna, a Šustar želi da se izdvajanje poveća na 150 milijuna kuna godišnje.
