STRAVIČNE PROGNOZE

PRIJE TJEDAN DANA HRVATSKI FIZIČAR UPOZORIO DA ĆE DOĆI DO PAKLA U DALMACIJI, A SADA TVRDI: ‘Katastrofa prijeti i kontinentu’

Hrvatski fizičar upozoravao je kako zbog klimatskih promjena Dalmaciji prijete nekontrolirani požari, a sada ističe kako iste katastrofe prijete i kopnenoj Hrvatskoj, a sezona požara više neće biti samo ljeto.

Samo tjedan dana prije katastrofalnog požara koji je harao pod Mosorom i došao do Splita, prof. dr. sc. Branko Grisogono, fizičar s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, stručnjak za planinsku i obalnu meteorologiju, za Slobodnu Dalmaciju govorio je o načinu na koji ćemo klimatske promjene osjetiti u Dalmaciji, odnosno o produženju vrućih i sušnih razdoblja, nedostatku oborina, seljenju špice turističke sezone u proljeće i jesen jer će ljeta postati neugodno vruća, te je, među ostalim, rekao: “No najvećom opasnošću za Dalmaciju smatram požare, s obzirom na to da u sušnim razdobljima rizik raste, a vatru ne mora izazvati piroman nego može i udar groma ili iskra”.

I najmanja iskra vodi katastrofi

Uzrok “splitskog” požara, s potpunom sigurnošću još se ne zna, (najvjerojatnije je riječ o otvorenom plamenu), no bez obzira što je bio okidač, požar je dosegao katastrofalne razmjere zbog suše i bure.

MINISTAR BOŽINOVIĆ OTKRIO: ‘Znamo što je uzrok požara, to nije iskrenje dalekovoda’

Požari su najčešće vezuju uz ljudsku nepažnju, ulogu u paljenju imaju i piromani, no postoje okolnosti kada vatru potpale faktori na koje čovjek ne može utjecati, poput iskre iz dalekovoda ili udara groma.

“Vjerojatno je da požare češće uzrokuju ljudi, nešto manje izazvani su prirodnim procesima, no o tome ne postoji dovoljno velika i relevantna pripadna statistika. Grom je “viša sila” u ovom kontekstu i na to ne možemo utjecati, ali na većinu drugih faktora možemo proaktivno djelovati i umanjiti rizike od požara. Konkretno, ne znam kako i koliko često se dalekovodi kontroliraju, to nije jednostavan zadatak. Kvalitetnije informiranje i obrazovanje u prevenciji požara nužno je potrebno kod nas. Iako i DHMZ i DUZS imaju pripadne poveznice, do njih nije jednostavno doći, često puta ne postoje aktualne relevantne informacije. Pokušao sam, recimo, na poveznicama DUZS-a pronaći karte procjene aktualnih rizika od požara, ali bezuspješno. To ne znači da ih nema, ali nisam uspio doći do njih”, ističe profesor.

Nažalost, kaže prof. Grisogono, treba računati na češće i u prosjeku veće rizike od požara kod nas, na što meteorolozi i klimatolozi redovito upozoravaju, ali to nije dovoljno dobro sinkronizirano s konkretnim aktivnostima na terenu. A bura i najmanju iskru može pretvoriti u katastrofalan požar.

Opasno i u drugim dijelovima godine

Bura je najčešće suh i posebice mahovit vjetar s puno turbulencija.

“Ta je turbulencija nerijetko povezana s nestabilnošću mlaza bure čiji se maksimum obično nalazi na otprilike 400 do 1000 metara iznad podloge. Pored takve niske mlazne struje, nerijetko se javlja iznad još jedna zračna struja nad obalom, koja puše gotovo paralelno s brdima i planinama. Te okolnosti najviše otežavaju kontrolu i gašenje požara, pa je potrebno što bolje prognozirati takve uvjete, uz požarne agrometeorološke parametre”, upozorava prof. Grisogono te ističe još jednu veliku opasnost – u budućnosti će, nažalost, opasnost od požara rasti i u drugim dijelovima godine, ne samo ljeti, te u područjima koja su viša od obalnog, odnosno u planinama, i udaljenija, kao što su Gorski kotar i Lika.

Gorjet će i Lika, Gorski kotar…

“To se vjerojatno neće događati takvom stopom porasta opasnosti kao u priobalju, posebice Dalmaciji. Već smo imali značajne požare i u unutrašnjosti, primjerice u Zagorju i Slavoniji. Stoga se trebamo bolje organizirati i biti još efikasniji u vatrogasnoj prevenciji i djelovanju. S moje strane struke, prognostičari trebaju još više koristiti postojeće i nove požarne agrometeorološke parametre, koje treba još detaljnije računati i prezentirati, te sve to uklopiti u ažurirane i lakše dostupne karte rizičnosti, ostale informacije i konkretne aktivnosti na terenu”, zaključuje profesor Grisogono.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr