Pregled koji roditelji trebaju odobriti jer određuje sudbinu njihovog djeteta

Do jučer se u Hrvatskoj vid kod djece prvi put pregledavao uoči polaska u školu pa slabovidnost nije ni mogla biti na vrijeme uočena. Rezultat toga je činjenica da se šteta na vidu više nije mogla popraviti. No, zahvaljujući projektu Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh sada su mališani dobili priliku da slabovidnost pobijede i prije no što sjednu u školske klupe.

Liječnici Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh već godinu i pol u dječjim vrtićima Grada Zagreba provode projekt pod nazivom Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba. Riječ je o projektu u sklopu kojeg se utvrđuje jesu li djeca u dobi između četiri i četiri i pol godine slabovidna te se u slučaju utvrđivanja slabovidnosti upućuju na liječenje kako bi do svoje sedme godine razvila vid. Cilj projekta, koji vodi doc.dr.sc. Mladen Bušić, dr. med. i dr.sc. Mirjana Bjeloš Rončević, dr. med, je uvesti pregled kao obvezan u Mjere zdravstvene zaštite. Skrining vida, otkrivanje i liječenje ambliopije stvara zdravijeg pojedinca, a time i društvo napretka, s identitetom prepoznatim u svijetu po razvijenoj svijesti o važnosti zdravlja djece i neupitnim naporima za stvaranje zdravog društva.

Za sve one roditelje koji se prvi put susreću s ambliopijom molim vas da za početak točno pojasnite o kakvoj bolesti se radi?
M. Bušić: Ambliopija, odnosno slabovidnost, je gubitak dijela vidnih funkcija bez jasno vidljive bolesti oka. Najčešće se javlja na jednom oku pa je nerijetko i neprepoznata. Oko je dio vidnog sustava i ono prima svjetlost izvana u smislu vidnog podražaja, a sama slika, odnosno percepcija o vanjskom svijetu, nastaje u mozgu. I jedno i drugo se razvija prije rođenja, ali i kroz djetinjstvo. Ono što je vrlo značajno je to da ambliopija nastaje zbog nepotpunog sazrijevanja vidnog korteksa, odnosno kore velikog mozga, što se događa ako oko nije podraženo adekvatnim vidnim podražajem kojim bi trebalo biti podraženo zdravo oko. Ambliopiju ima dva do pet posto u stanovništvu, ovisno o razvijenosti zemlje.

Šanse za popravak nakon sedme godine nema

Kako prepoznati ambliopiju?
M. Bušić: Samu po sebi, ako nema nekih drugih vidljivih znakova, ne možete ju ni prepoznati. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija još 1968. godine definirala šest kriterija po kojima se nešto može nazvati probirom na općoj populaciji. Jedini način da detektirate onih dva posto slabovidne djece je upravo taj probir (skrining). Samo desetak zemalja na svijetu je prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije uvelo skrining vidne oštrine četverogodišnjaka, a među njima je i Hrvatska, za sada preko Grada Zagreba.

Zašto skrining baš u četverogodišnjaka? Zašto ne kod mlađe djece?
M. Bušić: Zato što su ta djeca dovoljno velika da mogu surađivati na pregledima, a dovoljno mala da bi im se stigla još razviti vidna kora velikog mozga čiji razvoj se smatra praktično završenim u sedmoj godini života. A kao što znate, većina zemalja, pa tako i Hrvatska, prvi pregled vidne oštrine ima pri upisu u osnovnu školu. Budući da tada završava sazrijevanje vidnog korteksa, u pravilu je za liječenje ambliopije kasno. Ako bolest otkrijemo između četiri i četiri i pol godine, kada je najbolje obaviti probir (skrining), onda imamo dovoljno vremena da tu djecu izliječimo. Primjerice, Švedska je skrining počela provoditi 1970. i otkrila je da ima dva posto slabovidnih. Dvadeset godina kasnije promatrajući 24-godišnjake utvrdila je da je uspjela izliječiti 90 posto onih kod kojih je zabilježena ambliopija u dobi od 4 godine. Jedan od razloga zašto liječenje nije uspjelo 100 posto je zato što nisu imali stopostotan odaziv na preglede. Kod nas je 92 posto roditelja vrtićke djece potpisalo suglasnost da dijete pregledamo, dva posto ih je to u potpunosti odbilo, a šest posto ih nije uopće odgovorilo na naš upit. Iako mi imamo jedan od najvećih odaziva u svijetu, svejedno bi zbog značajnosti problema i zbog jednostavnosti pregleda doista baš svaki roditelj trebao potpisati nešto što definitivno određuje sudbinu njegovog djeteta.

Pregled u obliku igre

Kažete da je pregled jednostavan, možete li opisati kako on izgleda?
M. Bjeloš Rončević: Pregled vidne oštrine u vrtiću jednak je ispitivanju vidne oštrine na redovitom oftalmološkom pregledu koji činimo na našoj Klinici. Vidna oštrina testira se na daljinu i na blizinu, za svako oko zasebno. Djevojčice i dječaci u dobi od 4 do 4,5 godine koji pohađaju vrtiće Grada Zagreba na pregledu čitaju jednostavne stilizirane sličice tzv. Lea simbole određene veličine. Ne pročitaju li na prvom testiranju veličinu znaka određenu za njihovu dob, testiranje u vrtiću se ponavlja. Ako niti na drugom pregledu dijete ne postigne odgovarajuću vidnu oštrinu, upućuje se na Kliniku za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh na kompletan oftalmološki pregled. Želim izraziti veliku zahvalnost zdravstvenim voditeljicama i odgajateljima dječjih vrtića Grada Zagreba na trudu i brizi jer upravo su oni zaslužni da djecu prije testiranja pripreme tako da liječnike prepoznaju kao svoje prijatelje, a pregled kao igru u kojem će poput malenih gusara, sad sa zatvorenim jednim, pa zatim sa drugim okom, određeni znak nazvati odgovarajućim imenom.

Kada utvrdite da bolest postoji kako je liječite?
M. Bjeloš Rončević: Rano liječenje ambliopije jedno je od najjednostavnijih, a najučinkovitijih i najisplativijih postupaka liječenja u medicini uopće. Na oftalmološkom pregledu u Klinici određuje se veličina refraktivne greške, ono što se popularno naziva “dioptrija” oka. Ordiniraju se naočale koje dijete mora nositi stalno. Ako postoji značajna razlika u vidnoj oštrini između desnog i lijevog oka, tada je potrebno provoditi i tzv. okluziju, tj. zatvarati zdravo oko flasterom određeni dio sati ili dana, kako bi “zanemareno”, slabovidno oko bilo prisiljeno gledati. Treba istaknuti da je oko organ koji lomi zrake svjetlosti i zatim je šalje u mozak. Mozak je organ koji interpretira ono što vidimo. Ako je takva slika mutna, zbog postojanja refraktivne greške oka, a to se ne prepozna u razdoblju ranog razvoja djeteta, dakle do sedme godine života, onda mozak zapamti takvu mutnu sliku kao normalnu. Nakon sazrijevanja vidnog dijela mozga, dakle nakon sedme godine života, gotovo je nemoguće davanjem odgovarajuće korekcije, bilo naočalma, kontaktnim lećama ili laserskim zahvatima, utjecati da bi se postigla puna vidna oštrina odnosno oštra slika svijeta koji gledamo.

Ne liječi li se ambliopija može izazvati psihičke smetnje

Ambliopija, u slučaju da se ne liječi, može za sobom povući i druge bolesti. O kakvim bolestima je riječ?
M. Bjeloš Rončević: To su u pravilu psihološke smetnje. Anksioznost i depresija češći su u odraslih osoba s ambliopijom u odnosu na zdrave pojedince. Ambliopija direktno ograničava izbor zanimanja. Dokazano mijenja i samosvijest o sebi, ponašanje i uspjeh u školi te odnos prema prijateljima. Nerijetko je uzrok gubitka pažnje ili manje zainteresiranosti za određene zadatke upravo slabija vidna oštrina koja djecu ograničava u postizanju očekivanog uspjeha. Najbolje opisana dugotrajna posljedica ambliopije je povećan rizik razvoja obostrane sljepoće, zbog ozljeda ili pak zbog bolesti koje nastaju kao posljedica starenja. Stoga ambliopija nije samo problem djetinjstva, već cijelog života.

Koliko je do sada djece pregledano i kakav je daljnji plan?
M. Bušić: Dosad je pregledano oko deset tisuća djece, a do kraja godine imamo u planu pregled još pet do šest tisuća. Od deset tisuća pregledanih, drugi pregled nije zadovoljilo njih 1.200 i to su rezultati koji su solidni u odnosu na druge zemlje. Bitno je pritom da smo među njima otkrili oko 200 djece koji imaju ambliopiju, što čini dva posto od ukupnog broja četverogodišnjaka. Očekujemo da će ih na kraju godine u Zagrebu s ambliopijom biti otkriveno ukupno oko 300, prema sadašnjim rezultatima.

Ako se uvede u Mjere zdravstvene zaštite od 1. siječnja 2014. na pregled će djeca u vrtićima diljem zemlje

Što je konačni cilj ovog projekta?
M. Bušić: Mi smo prepoznali što nedostaje u Hrvatskoj i zahvaljujući činjenici da je Klinička bolnica Sveti Duh u vlasništvu Grada Zagreba i zahvaljujući izuzetnoj susretljivosti gradonačelnika Milana Bandića te dvojici pročelnika, iz Ureda za zdravstvo i Ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Zvonimiru Šostaru i Ivici Lovriću, osigurano je financiranje i uvjeti u Gradskim vrtićima da naši liječnici, njih 13, provode taj znanstveni projekt u Gradu Zagrebu. Također zahvaljujemo dekanu našeg Medicinskog fakulteta prof. Aleksandru Včevu te ravnatelju naše Bolnice, dr. Miranu Martincu, na potpori koju pružaju provođenju skrininga, ali i Hrvatskom oftalmološkom društvu i predsjedniku Zoranu Vatavuku. Naš konačni cilj je da Ministarstvo zdravlja dijelom izmijeni Mjere zdravstvene zaštite i u njih uvrsti kao novu mjeru obavezu pregleda vidne oštrine četverogodišnjaka. Ministarstvo zdravlja je dalo stručnu i administrativnu podršku projektu, na čemu zahvaljujemo ministru Rajku Ostojiću i njegovom pomoćniku dr. Luki Vončini. Prema dosadašnjim najavama iz resornog ministarstva vjerujemo da će ta mjera biti usvojena prilikom prvih izmjena.

Kada možemo očekivati preglede u vrtićima i u drugim gradovima, a ne samo u Zagrebu?
M. Bušić: Vjerujemo da će se tijekom ove godine izmijeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti u dijelu Mjera zdravstvene zaštite te pregled vidne oštrine četverogodišnjaka uvesti kao obvezan u Mjere zdravstvene zaštite. Tako bi se pregledi već od 1. siječnja 2014. godine počeli provoditi i u drugim gradovima odnosno u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr