PRITISAK UVOZNOG LOBIJA

‘PRODAJU NAM JABUKE IZ POLJSKE KOJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE’: Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

“Poljska jabuka donira se hrvatskoj sirotinji, a naša propada u voćnjacima”, tvrdi Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Europska komisija zbog embarga ruskog tržišta financira donaciju 2300 tona jabuka u humanitarne svrhe, a uvozni lobiji zadovoljno trljaju ruke, jer uvezenu jabuku iz Poljske podvaljuju pod domaću.

Radi se uglavnom o jabukama iz lanjske berbe, koja je prezimila u hladnjačama i niže je kvalitete, a donira se domovima umirovljenika, bolnicama i humanitarnim organizacijama, dok naši proizvođači nemaju gdje sa svojom jabukom.

stara i svježa jabuka
Uvezene su jabuke stare, bez okusa i mirisaFoto: Sergei Fedulov/Thinkstock

Problem je u tome što uvozna jabuka nije samo u donacijama, već se prodaje i na policama trgovačkih centara i tržnicama, pa dolazimo do logičkog pitanja: kakvu jabuku jedemo i kako prepoznati stari plod? Takve jabuke nemaju ni okusa ni mirisa zbog predugog držanja u hladnjačama. Nisu ni slatke ni kisele, kora im je namreškana, a peteljka suha i smeđa.

Uvozni lobiji u Poljskoj plaćaju jabuku sedam do deset eurocenti po kilogramu (75 lipa) koje zatim prodaju u Hrvatskoj po pet puta višoj cijeni.

U tom se poslu vrti najmanje desetak milijuna kuna koje plaća Europska unija. Najgore je od svega što domaća jabuka propada i s njom brojni vlasnici plantaža. Jedemo uvozno jer u domaćim trgovinama uopće nema hrvatskih jabuka.

Riječ je o voću niže i sumnjive kvalitete, koje ne završava u smeću (berba 2014. i 2015.), nego na našem stolu, kao prvoklasna roba, ili se donira humanitarnim ustanovama, otkad su prije tri godine Rusima uvedene sankcije pa EU ublažava muke voćara.

Mjere Unije indirektno štete domaćim proizvođačima

“Uniji je cilj ublažiti štete proizvođačima voća, a ne puniti džepove raznim uvoznicima, što se kod nas događa”, kaže Ivković, naglašavajući kako su upravo ovakvim mjerama lani spašeni brojni ‘mali’ domaći proizvođači jabuka, koji su donirali jabuke sa svojih obiteljskih gospodarstava, a ove jeseni nisu prošli na natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

 

branje jabuka
Prošle je godine u Hrvatskoj ubrano oko 120 tisuća tona jabuka, a ove niti 30 tisućaFoto: sandrine boulanger/Thinkstock

 

“Tragično je da Europa puni džepove švercerima jabuka. Nemaju ni kilograma jabuka, a doniraju ih okolo”, ističe Ivković, slikovito opisujući način prijave na natječaj Agencije, koja je nadležna za isplatu i kompletnu provedbu “privremene izvanredne mjere potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju”.

“Ovdje radi ‘brzi prst’. A to je prijavljivanje elektroničkim putem u Agenciju, koja je raspisala natječaj za donacije jabuka i mandarina, što jedan seljak nikako ne može znati niti ispuniti zahtjevnu papirologiju. Ja točno znam koje su tvrtke zasjele za računala i prijavile se za donacije jabuke, a neke od njih uopće ne proizvode jabuke! Ma nemaju ni kilogram jabuka”, govori Ivković, tvrdeći da su oni itekako dobro znali kada će se javiti, a bilo je prijava i u pola noći.

“Tek kada su se ovi veliki izredali, mogli su se prijaviti jadni proizvođači s malih obiteljskih gospodarstava”, ogorčen je Ivković, koji najavljuje i prosvjede voćara.

“U Hrvatskoj svi sve znaju, ali svjesno godinama zatvaraju oči na probleme voćara”, dodaje.

“Stanje ne može biti crnje: 30 posto voćara koji su uzgajali jabuke propalo je. Ljudi ne mogu vraćati kredite. Mi smo upozoravali ministre, i Romića i Jakovinu, i ni jedan nije baš ništa riješio. Samo su odlukama i pravilnicima stvarali pomutnje, iako su znali da je mraz nanio štetu nasadima jabuka i drugog voća od preko 250 milijuna kuna. Da su barem u Europi reagirali na vrijeme, ali nisu, pa voćarima ne preostaje ništa drugo nego krčiti nasade i to je naša realnost”, tvrdi Ivković, naglasivši da je lani u Hrvatskoj ubrano oko 120 tisuća tona jabuka, a sada nema ni 30 tisuća tona jer ih je mraz poharao.

Hrvatske eurozastupnice o fleksibilnosti kvota

Hrvatski europarlamentarci kažu kako će se zauzeti za to da se povećaju otkupne kvote za donacije mandarina te da se provede snažnija kontrola kad su u pitanju jabuke.

Eurozastupnica Borzan poziva domaće uzgajivače da prijave štetne manipulacijeFoto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

“Situacija u kojoj se nalaze hrvatski voćari vrlo je zabrinjavajuća i zato sam postavila prioritetno pitanje Europskoj komisiji o fleksibilnosti kvote. Pitanje se odnosi na uvjete po kojima bi se kvota povećala i na mogućnost kompenzacije jedne vrste voća drugom”, drži europska zastupnica Biljana Borzan.

“Što se tiče mešetarenja urodom, tijela državne inspekcije tu preuzimaju nadležnost za pravilo provođenje programa EU-a i onda Europska komisija može blokirati ili povući sredstva. Ohrabrujem domaće proizvođače i potrošače da prijave svaku naznaku manipulacije koja šteti domaćem proizvodu”, zaključila je Borzan.

Eurozastupnica Marijana Petir drži da je na ministru poljoprivrede da poduzme odgovarajuće korake glede donacija mandarina i jabuka.

“Tražila sam i očitovanje Europske komisije o uvozu voća i povrća iz trećih zemalja tretiranog herbicidima i pesticidima koji nisu dopušteni u EU-u. U države članice, pa tako i u Hrvatsku, uvozi se voće i povrće iz trećih zemalja, koje je tretirano agrokemijskim sredstvima. Ono može biti opasno za zdravlje, a i nelojalna je konkurencija”, rezolutna je Petir.

Osim što varaju potrošače, prekupci varaju i Europsku uniju, koja im za donacije takvih jabuka humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, te bolnicama i zatvorima izdašno plaća 3,5 kuna po kilogramu, čime ostvaruju ekstra zaradu, a sve na štetu građana.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr