POD PRITISKOM POSLODAVACA

DOKTORI PONEKAD PREVIŠE PRIČAJU? Liječnik i medicinska sestra ne smiju otkriti vašu dijagnozu ni najužim članovima obitelji

Ako ste se se ikad pitali što učiniti kada liječnik ili medicinska sestra drugima otkriju od koje bolesti bolujete – evo odgovora. Odmah ih prijavite Komori jer vašu dijagnozu ne smiju reći čak ni ispred člana obitelji.

‘Što pri svome poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u dodiru s ljudima, koliko se ne bude smjelo javno znati, prešutjet ću i zadržat ću tajnu’, glasi Hipokratova zakletva čija ženevska formulacija glasi: ‘Poštovat ću tajne onoga tko mi se povjeri, čak i nakon njegove smrti’. Na ovu su zakletvu prisegnuli svi liječnici onog trenutka kada su stekli diplomu liječnika te dobili licenciju za rad.

Čini se kako su mnogi liječnici na to zaboravili s obzirom na sve veći broj pritužbi na rad liječnika, sve je veći broj sudskih procesa kao i zahtjeva raznih institucija koje traže pojašnjenje od obiteljskih liječnika kako su neki podaci iz zdravstvenog kartona postali dostupni neovlaštenim osobama, piše Slobodna Dalmacija.

Čuvanje profesionalne tajne ragulirano je kroz više zakona i kodeksa, počevši od Ustava RH koji jamči sigurnost i tajnost podataka, preko Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o zaštiti prava pacijenata, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu, te Kodeksa medicinske etike i deontologije, Kaznenog zakona i Europske deklaracije o unapređenju prava pacijenata.

Koja je svrha?

U nekoliko se slučaja, kršenjem Hipokratove zakletve, otkrilo dijagnozu oboljelih od AIDS-a i hepatitisa B kao i mnogih drugih bolesti koje su pacijenti htjeli prešutjeti i najbližoj rodbini. Među najosjetljivije svakako je slučaj otkrivanja očinstva djeteta rođenog izvan braka, čije je ime majka povjerila svojoj liječnici da zna koga kontaktirati ‘u slučaju da se njoj nedajbože nešto dogodi. A kakve posljedice može imati odavanje informacije o dijagnozi ispred člana obitelji najbolje ilustrira slučaj u kojem je liječnica nakon specijalističke obrade pacijentu kazala da njegova dijagnoza nije tako ozbiljna, no nažalost nije spojiva s očinstvom.

Kazala mu je to ispred supruge s kojom dotični već ima dvoje djece. Bio je to razlog zbog kojeg je krenuo postupak dokazivanja očinstva, što je i brak dovelo u pitanje. Iz liječničke ordinacije procurila je i vijest o umjetnoj oplodnji na koju se odlučila poznata osoba, iako se tajna čuva pod tuđim imenom… I još jedna, gotovo masovna pojava, osobi koja je doživjela prometnu nesreću, obrađena je u bolnici i otpušten kući, još prije nego je otključao vrata, javio mu se “osiguravatelj” koji mu nudi zastupanje i već barata njegovim dijagnozama iz bolnice i ciframa moguće odštete, piše Slobodna Dalmacija.

 

Postupanje prema Zakonu

Postupanje suprotno pravilima Zakonom o liječništvu, te Zakonom o zaštiti prava pacijenata i Kodeksom medicinske etike i deontologije kažnjivo je te uključuje propisane sankcije liječniku (od kazne zatvora do novčane kazne), ali i zdravstvenoj ustanovi pod određenim okolnostima (u obliku novčanih kazni ustanovi i odgovornoj osobi) – ističu uHrvatskoj liječničkoj komori, te pojašnjavaju da je osoba kojoj se trebaju dati informacije i relevantni podaci o liječenju u pravilu sam pacijent kojem se pruža zdravstvena zaštita osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (slučajevi maloljetnika ili osoba pod skrbništvom).

doctor, liječnik

Liječnici ‘pod pritiskom’ poslodavaca

M.S., menadžerica koja je tužila tvrtku za mobing, tvrdi da je poslodavac tražio od njene liječnice da mu dade podatke iz zdravstvenog kartona, što je ova i učinila, i naravno zato je protiv nje pokrenut kazneni postupak. Praksa je pokazala da su poslodavci u boljoj poziciji jer znaju da na takve informacije nemaju pravo, pa ih od radnika neće ni tražiti. Liječnici se pravdaju da doživljavaju prijetnje i pritiske, kojima ne bi smjeli popuštati, ali to ipak čine.

Postoje iznimke

Otkriti ‘tajnu’ moguće je uz izričit pristanak pacijenta, ili pretpostavljeni pristanak pacijenta. Odnosno, kada to traže ovlaštena tijela – sud, ministarstvo, komora, te kada je to u interesu zaštite samog liječnika, njegova zdravlja i integriteta.

Ipak, postoje i situacije kada se smije prekršiti liječnička tajna. Kako naglašavaju iz Komore, nemaju svi podaci koje liječnik dozna od bolesnika karakter tajnosti, već se to odnosi na one činjenice koje se tiču pacijenta, a on ih ne želi podijeliti s drugim osobama ili bi mu njihovo objavljivanje na neki način štetilo.

Moguće je otkriti podatke o pacijentu u slučaju kad je to potrebno ili se čini radi prečnijeg interesa neke druge osobe ili prečnijeg javnog interesa, kao i u slučaju ugroženosti života i zdravlja drugih ljudi. Opći interes ili interes druge osobe smatra se slučaj npr. otkrivanja kaznenog djela, ili sprečavanja zaraze, objasnio je za Slobodnu Dalmaciju mr. sc. Ante Klarić, voditelj Službe stručnomedicinskih, pravnih i međunarodnih poslova Hrvatske liječničke komore.

Pričaju li liječnici previše?

‘Svakodnevno se traže od liječnika određene informacije vezane uz obavljanje liječničke djelatnosti kao i za određene bolesti ili stanja pacijenta. Iznimno je teško uvijek i u svim situacijama othrvati se takvom pritisku te se zna dogoditi da liječnik iznese određene informacije koje bi možda po svom sadržaju i formi predstavljale liječničku tajnu. Međutim, to su iznimne situacije, koje u pravilu nisu škodile pacijentu te mu nisu nanijele štetu’, napominje mr. sc. Ante Klarić.

doktor, liječnik

Informacije iz dravstvenog kartona pacijenta ne smije odavati niti medicinska sestra, a u posljednjih pet godina nije prijavljen niti jedan slučaj odavanja profesionalne tajne od strane medicinske sestre. Slava Šepec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara ukazala je na činjenicu da se još uvijek u nekim zdravstvenim ustanovama mogu vidjeti na krevetu pacijenta limene ploče s imenom i prezimenom pacijenta i svim podacima o terapiji, vitalnim funkcijama, pretragama na koje se pacijent šalje, pa i na taj način ovi podaci postaju vrlo zanimljiva “literatura” za posjetitelje.

‘Pacijent je partner u odnosu sa zdravstvenim djelatnikom. Oba partnera imaju prava i obaveze. Mislim da svi u sustavu moramo, osim podučavanja naših članova o pravima pacijenata, poraditi na komunikacijskim vještinama zdravstvenih djelatnika, jer je profesionalna komunikacija osnova dobrih međuljudskih odnosa i najčešće djeluje preventivno na nastanak mogućih nesporazuma zbog loše komunikacije’, ističe Šepec.

Paradoksalna situacija

‘Pacijenti su postali svjesni da obraćanjem strukovnim komorama samo gube energiju u nešto što ispadne samo prazno slovo na papiru. Naime, kršenje liječničkih tajni odnosno medicinske dokumentacije o zdravstvenom stanju bolesnika ili pacijenta nije rijedak slučaj. I takvih prijava ima. No, opet dolazimo u situaciju da vrlo malen broj zdravstvenih djelatnika uopće zna koji su podaci tajni, a koji se mogu podijeliti. Nekad je i rodbina ta za koju pacijent ne želi da zna njegovu dijagnozu i to svaki zdravstveni djelatnik mora poštovati’, rekla je mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije i predsjednica Udruge “Prava pacijenata” za Slobodnu Dalmaciju.

 

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr