JAVNA NABAVA

POGODUJE LI VLADA NEČIJIM INTERESIMA? Kako je u prijelazu vlasti netragom nestao jedan stavak zakona

Prošlog tjedna vlada je na svojoj redovitoj sjednici usvojila novi Zakon o javnoj nabavi, čiji je cilj, rekao je sam premijer Plenković, ukloniti nedostatke i povećati transparentnost.

Sukladno novim EU direktivama, kao jedini kriterij uvodi se ekonomski najpovoljnija cijena, nauštrb kriterija najniže cijene, čime bi se trebala ispuniti očekivanja zainteresirane javnosti, a posebno poduzetnika i naručitelja što bi posljedično trebalo dovesti do značajnih financijskih učinaka.

Radi se o zakonu o kojem se u Banskim dvorima raspravljalo još u mandatu Tihomira Oreškovića, no zbog okolnosti koje su uslijedile vezano uz tu neuspješnu vladu, o tom se zakonu nije stiglo glasovati u prošlom sazivu Sabora.

VLADA DIGLA TROŠARINE NA DUHANSKE PROIZVODE: Državni tajnik na sjednici otkrio koliko će ubuduće koštati

Nova Vlada – nova procedura

U međuvremenu je došla nova vlada, i novi saziv sabora te se procedura slanja Zakona s jedne na drugu stranu Markova trga ponavlja. No, kako piše Jutarnji list, zakon Oreškovićeve vlade i zakon Plenkovićeve vlade samo su naizgled identični.

Naime, u zakonu koji je prošlog tjedna poslan u Sabor nema stavka 3. članka 12. prijedloga zakona Oreškovićeve vlade. Iako se možda i ne čini kao neka velika promjena, stavak koji nedostaje vrlo je bitan. Radi se o stavku prema kojem je ‘naručitelj obvezan primijeniti ovaj Zakon za nabavu usluga koje neposredno plaća treća strana, ako to izravno ili neizravno utječe na cijenu ponude robe, radova ili usluga u drugim postupcima javne nabave koje provodi taj naručitelj’.

Savjetnici za natječaj

Jednostavnim rječnikom, ta odredba je trebala u budućnosti onemogućiti sve obveznike javne nabave – javne institucije, ustanove i poduzeća – da bez provođenja zakonski definiranih postupaka biraju brokere osiguranja, piše Jutarnji.

TKO SU DOBITNICI, A TKO GUBITNICI PRORAČUNA? Vlada otkrila smjernice budžeta za 2017.

Upravo djelatnost posredovanja u osiguranju u sustavu javne nabave često je bila na meti kritika jer se omogućavao diskrecijski i netransparentan odabir poslovnih subjekata koji su ostvarivali milijunsku dobit na aranžmanima s državom.

Državna tijela tako su bez natječaja angažirali brokere koji su ih savjetovali kako formulirati što kvalitetniji javni natječaj za javnu nabavu osiguranja. Nakon odabira osiguravatelja, posrednici su od njega uzimali 15 posto naplaćene premije. Budući da nije bilo transfera javnog novca, smatralo se kako nije bio potreban proces javne nabave.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr