TKO ĆE KOLIKO PLAĆATI?

PLENKOVIĆ SE POVUKAO I ODGODIO NOVI NAMET, ALI SAMO NA NEKO VRIJEME: Informirajte se – ovo je 10 ključnih stvari o porezu na nekretnine

Porez na nekretnine trebao je stupiti na snagu početkom 2018. godine, no nakon velike bure koja se podigla u javnosti, premijer Plenković danas je objavio kako će se uvođenje poreza odgoditi. Nije, međutim, kazao dokad.  Obrasci s podacima koje građani moraju dostaviti Poreznoj upravi ovih su dana počeli stizati u poštanske sandučiće, a paralelno s tim, raste bijes ljudi zbog novog poreza za koji Vlada tvrdi kako će u većini slučajeva zamijeniti dosadašnju komunalnu naknadu.

Premijer Plenković je objavio kako je odluku o uvođenju poreza na nekretnine najbolje odgoditi, s obzirom na reakciju javnosti i činjenicu da tema nije dovoljno pojašnjena. Na koliko će biti odgođen znat će se tek nakon analize, no šef Vlade je naglasio – porezi takvog tipa već postoje u drugim zemljama.

PLENKOVIĆ POPUSTIO: Odgađa se uvođenje poreza na nekretnine

Nije još poznato na koliko se odgađa uvođenje poreza, no činjenica je da će Hrvati plaćati novi namet.

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima otprilike 2.2 milijuna kuća i stanova koje će zahvatiti novi porez. Koliko će on točno iznositi neće se doznati sve do 30. studenog, dokad bi lokalne samouprave morale donijeti odluke o koeficijentima na temelju kojih će se obračunavati porez.

O ČEMU OVISI KOLIKO ĆETE PLAĆATI POREZ NA NEKRETNINE? Porezna već šalje obrasce: Tko ih ne dostavi u roku, plaćat će po najvišoj stopi

Nezadovoljni građani na društvenim mrežama pozivaju na otpor, a u optjecaju je i peticija koju je pokrenula udruga Lipa u travnju. Dosad je peticiju potpisalo najmanje sto tisuća ljudi. Dobar dio građana je zbunjen jer nije sasvim siguran o kakvom se zakonu radi, tko će sve morati plaćati, za koje nekretnine i koliko.

OVAJ VIDEO JE U MANJE OD 24 SATA PREGLEDAN 300.000 PUTA: Video o referendumu protiv poreza na nekretnine je hit na Facebooku

Odgovore na ključna pitanja dao je portal Novac za sve.

1. Koji zakon regulira porez na nekretnine?

Oporezivanje nekretnina, iako će pogoditi sve građane i pravne osobe, uključujući i crkvu i civilni sektor (udruge, sindikate…) nije regulirano posebnim zakonom. Čak ni po nazivu zakona ne možete zaključiti o čemu se radi, niti ga jednostavno možete naći preko internetskih tražilica. Razlog je prozaičan – zakon koji regulira porez na nekretnine, zove se, naime, Zakon o lokalnim porezima! Taj zakon osim poreza ne nekretnine uređuje još niz drugih lokalnih poreza, kao što su npr. porezi na motorna vozila ili porez na nasljedstva i darove.

2. Kada je zakon stupio na snagu, a kada će se početi primjenjivati?

Vlada je nacrt prijedloga Zakona o lokalnim porezima javnosti predstavila 10. studenog 2016., a Hrvatski sabor ga je usvojio 2. prosinca prošle godine. Zakon se počeo primjenjivati od početka ove godine, a jedini izuzetak su porezi na nekretnine koji bi se trebali početi obračunavati od 1. siječnja 2018.

U samo tri (3!) tjedna predstavljen je dakle prijedlog zakona, provedena je javna rasprava, rasprava u nekoliko radnih tijela parlamenta i, na kraju, zakon je usvojen na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Od 84 prisutna zastupnika za predloženi zakon su glasala 75 zastupnika, jedan je bio protiv (Tomislav Žagar koji je baš u to vrijeme prelazio iz Kluba SDP-a u Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista), a osam ih je bilo suzdržanih: “bandićevci” Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj te “manjinci” Mile Horvat, Róbert Jankovics, Veljko Kajtazi, Boris Milošević, Milorad Pupovac i Furio Radin.

3. Zašto je do žestokih reakcija na porez došlo tek sada, nakon što je zakon na snazi oko osam mjeseci?

Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme koji je obuhvatio čak 15 raznih zakona. Pažnju građana i medija privukle se neke druge mjere porezne reforme, kao što su npr. smanjenje poreza na dohodak i dobit, ukidanje poreza na tvrtku te uvođenje PDV-a na ugostiteljske usluge od 25 posto.

Do prvih žešćih reakcija nezadovoljnika došlo je tek u travnju ove godine kada je Ministarstvo graditeljstva predložilo da se uz porez na nekretnine uvede i građevinska renta. Budući da je novim zakonom o lokalnim porezima propisano da će se između ostalog oporezivati i građevinsko zemljište, javnost se s pravom počela pitati čemu onda građevinska renta. Također, Vlada je uvjeravala javnost da će porez na nekretnine, barem do 2020. biti zamjena za komunalnu naknadu te da se neće povećati ukupni porezni teret.

Prije nekoliko dana pozornost na porez skrenule su vijesti i o složenim upitnicima o nekretninama koje su građanima šalju općine i gradovi, a bliži se i krajnji rok (31. listopad) u kojemu građani mogu dostavljati potrebne podatke.

4. Zašto je vlada uvela porez na nekretnine?

Vjerovali ili ne, zato što općine i gradovi ne rade svoj posao. Tako barem piše u obrazloženju zakona, a kako je riječ o najslužbenijem dokumentu, kao mjerodavno uzet ćemo to obrazloženje. A u njemu doslovno piše: “Obveznim u vođenjem jednog davanja na nekretninu, koje će biti nenamjenski izvor prihoda, motivirat će jedinice lokalne samouprave da evidencije ažuriraju, a ažurne evidencije znače i više prihoda. Naime, veći nenamjenski prihod jedinicama lokalne samouprave preduvjet su za reformu i decentralizaciju financijskog sustava jedinica lokalne samouprave.”

Vlada je uočila da 12 općina uopće ne naplaćuje komunalnu naknadu, te da općine i gradovi općenito ne ažuriraju svoje baze podataka o nekretninama na temelju kojih naplaćuju komunalnu naknadu i spomeničku rentu, niti rade na tome da temeljem te imovine povećavaju svoje prihode. Umjesto toga se općine i gradovi, pogotovo siromašniji, oslanjaju na dotacije iz državnog proračuna.

Uvođenje ovog poreza općenito se pravda i potrebom da se smanje porezna opterećenja rada i potrošnje, a poveća oporezivanje imovine, po uzoru na EU.

5. Što sve zamjenjuje porez na nekretnine?

Komunalnu naknadu i spomeničku rentu.

6. Ukida li se porez na kuće za odmor?

Ne! Porez na kuće za odmor ostaje (definiran je člancima Zakona od 25. do 28.), a može se kretati od 5 do 15 kuna po metru četvornom korisne površine kuće za odmor.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Dakle, ako ste, uz stan ili kuću u kojoj trajno stanujete, vlasnik još jednog (ili više njih) stana ili kuće, plaćat ćete porez na kuće za odmor. Visinu poreza određivat će općine i gradovi, u rasponu koji je postavljen Zakonom o lokalnim porezima.

Porez na kuće za odmor sada se ne plaća u dvjestotinjak lokalnih jedinica, a od iduće godine plaćat će se u svima, pa općine i gradovi moraju popisati nekretnine koje služe za odmor, odnosno nekretnine u kojima vlasnici trajno ne borave.

7. A što je onda nekretnina i na što se plaća porez na nekretnine?

Nekretnine su svaki stambeni i poslovni prostor, garaže i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene, građevinsko zemljište koje se koristi za neku poslovnu djelatnost i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja.

Porez će se, dakle, osim na stan ili kuću u kojoj živite plaćati na garaže, šupe, započete a nedovršene gradnje, ruševine starih kuća i građevinsko zemljište na kojem nije započeta nikakva gradnja, ali postoje uvjeti za nju (predviđeno je prostornim planom).

Jedna nekretnina ne može biti dvaput oporezivana, pa će se na nju plaćati ili porez na nekretnine ili porez na kuću za odmor. U ovoj fazi oporezivanja broj nekretnina u vlasništvu pojedinca neće imati utjecaj na visinu poreza nego njihova namjena.

8. Tko će sve plaćati porez?

Svi osim jedinica lokalne i područne samouprave te vjerskih zajednica za sakralne objekte i to u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi.

Predmet oporezivanja je svaka nekretnina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 2,2 milijuna kuća i stanova koje će zahvatiti novi porez, a temeljni dokumenti za utvrđivanje poreznih obveznika su digitalni katarski plan, Registar prostornih jedinica / Adresni registar, prostorni planovi i izdani akti za građenje u 2015. i 2016., Evidencija prometa nekretnina Informacijskog sustava Porezne uprave i podaci Porezne uprave iz OIB sustava.

Dodatno, općine i gradovi prikupljaju podatke od građana putem već spomenutih upitnika, a zakonom je predviđeno da nadležna tijela do podataka o vama i vašoj imovini dođu i praćenjem troškova stanovanja, provjeravanjem gdje ste zaposleni, gdje i kod kojeg liječnika ste prijavljeni, gdje podnosite poreznu prijavu, što vam piše u putovnici, ispitivanjem svjedoka…

Ako ne dostavite tražene podatke, porez će se razrezati na osnovi podataka s kojima raspolažu općine i gradovi i to s najvišim koeficijentima koje predviđa Zakon.

9. Je li ministar financija Zdravko Marić u pravu kada kaže da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja?

Nije! Koliki će biti porez ovisi o lokalnim vlastima budući da je njima prepušteno odlučivanje o tome. Zakonom o lokalnim porezima utvrđen je, naime, prilično širok okvir unutar kojeg lokalne vlasti mogu djelovati, pa će u praksi to donijeti velike razlike u visini poreza, osobito kada su u pitanju druga i svaka iduća nekretnina. Tako porez na nekretninu u jednoj općini može iznositi npr. 1000 kuna, a u drugoj, za sličnu nekretninu iste veličine, 6000 pa i više kuna, ovisno o koeficijentima kojeg odredi lokalna vlast.

Tvrdnje da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja Ministarstvo financija temelji na pretpostavci da će općine i gradovi aktualne vrijednosti komunalne naknade jednostavno pretočiti u porez na nekretnine te da u obračunu neće koristiti više koeficijente koje Zakon predviđa.

10. Koliki će biti porez na nekretnine?

U ovom trenutku, manje od četiri mjeseca prije početka oporezivanja, nitko ne zna koliko će zapravo iznositi porez. Zakonom je utvrđena samo formula za utvrđivanje poreza i to s pet nepoznanica (o svima odluke donose predstavnička tijela lokalne samouprave):

1. vrijednost boda

2. koeficijent zone – najviši koeficijent u 1. zoni općine ili grada može biti 1. Najmanji koeficijent nije propisan, a zoniranje grada ili općine lokalne vlasti mogu provesti prema “vlastitim uvjetima i mjerilima”.

3. koeficijent namjene – tu je prostor za najveće razlike: za stanove i kuće u kojima se trajno stanuje, te garaže i ostale pomoćne prostorije koeficijent je 1, za građevinsko zemljište upola je manji. Za stanove u kojima se trajno ne stanuje, ili ih se iznajmljuje podstanarima ili turistima (apartmani, sobe i slično) koeficijent se kreće od 1 do 6.

Ako se nekretnina ili njen dio koristi za jednu ili više namjena, primjenjivat će se koeficijent namjene razmjerno površini koja se koristi za tu namjenu. Koeficijent namjene za poslovni prostor može iznositi između 1 i 10 (za hotele, apartmanska naselja i kampove najviši koeficijent je 5), a ako je poslovni prostor u kulturnopovijesnoj jezgri, koeficijent se može povisiti i na 12.

4. koeficijent stanja – o ovom parametru se dosta govorilo u smislu da će on donijeti veću pravednost u oporezivanju, ali da bi porez na nekretninu bio niži, nekretnina bi morala biti toliko oštećena da nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni. Dakle, na niže poreze mogu računati vlasnici ruševina ili ozbiljno oštećenih kuća i stanova, neprikladnih za stanovanje. Za nekretnine koje imaju dodatne sadržaje, poput bazena ili saune, koeficijent se povećava na 1,2.

5. Koeficijent dobi – nekretnine su razvrstane u pet razreda, ovisno o godini gradnje: temeljni koeficijent 1 utvrđen je za nekretnine građene između 1971. i 1987. Najmanji koeficijent, 0,8, utvrđen je nekretnine koje su sagrađene do 1940., a najviši, 1,2, za one sagrađene od 2006. godine i dalje.

Odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta za pojedine zone, vrijednosti koeficijenata namjene i rokove plaćanja lokalne bi vlasti trebale donijeti do 30. studenog ove godine. Tek tada će se znati i visina poreza za svaku pojedinu nekretninu.

Niži namet mogu očekivati samo vlasnici starih nekretnina

Dakle, za stan ili kuću u kojoj se trajno stanuje, porez bi trebao biti na razini aktualnih komunalnih naknada. No, porezni teret se povećava jer se uvodi porez na garaže, šupe, ljetne kuhinje, pomoćne prostorije, građevinsko zemljište, nedovršene kuće i stanove, ruševine i slično, a svaka dodatna nekretnina dobit će status kuće za odmor na koju se plaća i (dodatni) porez. Više poreze plaćat će i vlasnici novijih nekretnina, dok na niži namet mogu računati samo vlasnici nekretnina izgrađenih do 1971. godine.

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr