STIGAO NA RATIFIKACIJU

‘OVO JE OPASAN SPORAZUM’: Iako su glasovali ‘za’, hrvatski zastupnici ‘nisu baš detaljno upoznati s dokumentom’

Sporazum o trgovini između Europske unije i Kanade prihvatio je 15. veljače Europski parlament, a ovog je tjedna taj dokument stigao i u Hrvatski sabor koji bi ga uskoro trebao ratificirati. No čini se da hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu nisu baš pročitali što u njemu stoji, iako su glasovali ‘za’, piše Deutsche Welle.

Zemlje članice EU CETA-u bi trebale ratificirati u onom dijelu koji bi zadirao i u nacionalne propise i zakonodavstva. Protiv CETA-e su se u početku najviše bunile nevladine organizacije i nezavisni mediji, zbog načelne ekonomsko-liberalizacijske naravi sporazuma u pogledu deregulacije tržišta i nedostatka javnih rasprava. Najviše je pažnje uzelo uvođenje novog sistema rješavanja sporova s privatnim investitorima. Oni bi prema CETA-i imali priliku tužiti određenu državu na čijem području su započeli s poslovanjem, ako tamošnje zakonodavstvo naknadno izglasa stanovitu regulativu, ekološku ili socijalnu ili zdravstvenu ili neku četvrtu, a koja im ne odgovara.

Hrvatski zastupnici ‘složno za’ u EP

Hrvatski su zastupnici, jedini uz one iz Estonije, u EP složno glasovali za, a jedino su sindikalisti i nevladini aktivisti polemizirali na toj sjednici.

Mario Kristić iz Mosta smatra da se radi o dosta opasnom sporazumu. Kako njegova stranka još nije javno izašla sa stavom oko CETA-e, Kristić nije htio govoriti u ime Mosta, ali se nada da će se kolege s njim složiti da CETA ugrožava kvalitativne standarde koji štite građane RH i EU, npr. kad se radi o uvozu GMO-proizvoda. Priznaje da sporazum nije detaljno proučio te da je svoje mišljenje iznio samo na temelju onoga što mu je poznato.

Nisu upoznati s detaljima

Liberalniji su kada je CETA u pitanju zastupnici HNS-a, opozicijske stranke koja tradicionalno koalira sa SDP-om. Njihov Goran Beus Richembergh smatra da je CETA dobra za ekonomiju i ne uspoređuje ju s TTIP-om, iako i on kaže da nije još proučio o čemu se točno u sporazumu radi.

‘TTIP je imao visoku dozu tajnosti u nastanku, dok u sporazumu s Kanadom već imamo bolje tretirana pitanja kao što je GMO. Što se tiče arbitraža između ulagača i države, mogu tek načelno reći da je uvijek dobro kad se nađe osigurač za objektivnu zaštitu poslovanja“, rekao je Richembergh za Deutsche Welle.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr