Informirajte se

OVE ŽIVOTINJE OD DANAS SU ZABRANJENE U HRVATSKOJ! Možda ih imate, a da niste niti znali

Danas stupa na snagu provedba uredbe Europske komisije o invazivnim stranim vrstama, koja uključuje 23 životinjske i 14 biljnih vrsta.

Invazivne vrste procijenjene su opasnima za autohtone vrste pa se ne smiju unositi na područje Unije, uzgajati, puštati u prirodu pa čak niti držati u zatvorenim sustavima, što će možda iznenaditi neke vlasnike akvarija.

Naime, među invazivnim vrstama našao se i mramorni rak, koji je česti gost kućnih akvarija pa se uvozi iz SAD-a. No, netko ga je oslobodio iz svojeg akvarija pa se razmnožio jezerom Šoderica kod Koprivnice i postao veliki problem.


 

Najopasnija vrsta na listi ipak je tigrasti komarac, koji izvorno dolazi iz tropske i suptropske Azije. Zbog klimatskih promjena i velike prometne povezanosti suvremenog svijeta, danas je rasprostranjen na svim kontinentima. Najčešći način prijenosa u nova područja je u automobilskim gumama u koje komarac polaže jajašca.

Prema običnom komarcu je izrazito agresivan potiskujući ga s prostora u kojima se pojavi. Za razliku od običnog komarca koji je aktivan noću, tigrasti komarac je vrlo agresivna, dnevno aktivna vrsta, a napada tijekom cijelog dana.

Osim što je otporniji i agresivniji od domaćih komaraca, prenosi razne bolesti, uključujući i zika virus.

Među opasnim invazivnim vrstama našla se i alga kaulerpa taksifolija koja je otrovna za ribe, ali ne i za vodu. Ova se alga razmnožila s pomoću brodova i počela gušiti autohtonu floru i faunu, a zbog podneblja ne postoje prirodni mehanizmi koji je inače drže pod kontrolom.

Još jedna vrsta, koja je opasna i za ljude zbog svojeg otrova, je srebrnopruga napuhača. Ova vrsta sve se češće upliće u ribarske mreže, posebno oko Dubrovnika, što stvara velike probleme jer je i sama koža otrovna pa se s njom može rukovati isključivo u rukavicama.

Od opasnih vrsta koje se nalaze i u Hrvatskoj, treba izdvojiti i mungose koji su ubačeni u ekosustav otoka kako bi se borili protiv zmija. Ugrožava zavičajnu faunu, osobito gmazove i vodozemce, a također je i prijenosnik nekih bolesti poput bjesnoće i leptospiroze.

Još jedna vrsta prisutna u Hrvatskoj je i barska nutrija, semi-akvatični glodavac koji se iz Južne Amerike proširio svijetom zbog kvalitetnog krzna i ukusnog mesa. Zbog nekontroliranog uzgoja, uspio je pobjeći u divljinu i razmnožavati se. Na područjima gdje je unesena nutrija ima negativni utjecaj na bioraznolikost i izaziva velike ekonomske štete. Hraneći se vodenom vegetacijom nutrija ponekad ima značajan utjecaj na vodeni ekosustav

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr