NEMA ŠTO NE RADE

OVDJE CVJETA SIVA EKONOMIJA: Otkriveno tko je među Hrvatima najskloniji muljanju i kako to točno rade

U zadnjih godinu dana 15.9% ispitanih građana Hrvatske kupilo je neprijavljenu robu, a 30% ih je koristili neku uslugu ‘na crno’, piše Glas Slavonije.

Rezultati su to istraživanja “Nezakonite ekonomske prakse u Hrvatskoj” koje su objavili Josip Franić s Instituta za javne financije i Colin C. Williams sa Sveučilišta u Sheffieldu.

Istraživanje je napravljeno na uzorku od 2000 ispiotanika te pokazuje koliko je siva ekonomija prisutna u Hrvatskoj, te koliko je sustav veza i poznanstava duboko ukorijenjen u mentalitet.

ŠEF POLICIJE NAJAVIO: ‘Još jače ćemo se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala’

Što bogatiji, to više ‘izbjegavaju’ zakon

Po području stanovanja najskloniji korištenju usluga na crno i kupovanju neoporezovane robe su Dalmatinci i Istrani. Slijede Slavonci, a najčestitiji porezni platiše žive u sjevernoj Hrvatskoj. ZIzgleda da što imaju veću plaću, građani su skloniji korištenju usluga na crno. Tako najmanje usluga na koje nije plaćen porez koriste oni koji zarađuju od nula do 2500 kuna (oko 16%). Postotak raste kako rastu netoprihodi, pa se čak 28,4 % s plaćom od 7500 do 10.000 kuna koriste uslugama na crno. Postotak doseže čak 49,5 % u skupini onih koji zarađuju više od 15.000 kuna.

Istraživanje pokazuje kako su hrvatski građani svjesni da je rad na crno vrlo raširena pojava u društvu, a za to okrivljuju prvenstveno visoku nezaposlenost. Građani također oštro osuđuju primanje socijalne naknade ako za to nemate prava, no istovremeno smatraju da se za postizanje nekih ciljeva moraju osloniti na veze i poznanstva.

Ukupno je 34.1% ispitanika reklo kako je na crno kupovalo hranu (najčešće poljoprivredne proizvode). Zatim su tu kućni popravci i renoviranje koje je na crno koristilo 29.1%. Mehaničarske je usluge bez računa, na ruke, plačalo 27.6% ispitanika. A 22.3% ima svoje frizre ili kozmetičare od kojih ne traže račun.

Ne smatraju svi izdavanje, kao ni primanje, računa nužnimFoto: Marko Jurinec/PIXSELL

Uglavnom se oslanjaju na prijatelje i poznanike

Vidi se da su Hrvati socijalna bića, jer većinu tih usluga bez računa pružaju prijatelji, kolege i poznanici (38%), susjedi (8%) te rođaci (3%).

Čak 62.1% ispitanika priznaje da je niža cijena bila motiv neprijavljenog plaćanja, dok ih 14,2 kaže da je riječ o usluzi prijatelju, rođaku ili kolegi, a čak 23 posto tvrdi da je država ‘zaobiđena’ u tom procesu jer su željeli “pomoći nekome tko je u potrebi za novcem”. Izgleda da je teško razgraničiti sivu ekonomiju od toga kad ti susjed ili prijatelj “da ruku” na miješalici dok nalijevaš terasu ili pridržava prasca na svinjokolji.

Altruistička narav hrvatskih građana očita je i u brojkama koje se tiču veza i poznanstava. Čak 74,4 % onih koju su priznali da su činili usluge radili su to samo za “hvala”. Njih 19,5% primilo se neku protuuslugu, a poklon (ne navodi se u kojoj vrijednosti) primilo je 11,4%. Novac za uslugu primilo je njih 7,6%.

Najtraženije zdravstvene usluge

Najviše su se tražile veze povezane sa zdravstvenim uslugama (17%), zatim popravcima , dok je na trećem mjestu pronalaženje posla.

Kao najčešći razlog za povlačenje veza naveden je dolazak preko reda, odnosno izbjegavanje čekanja – čak 40.2%, dok ih je 29.1% to radilo kako bi smanjilo cijenu usluge. A 22.4% pomoću veza je dolazilo do željenih informacija.

Hrvatsko društvo funkcionira tako da čak morate povući vezu da biste učinili da pravila i zakoni funkcioniraju – taj razlog za korištenje veze i poznanstava navelo je 10,7 posto onih koji su priznali da se služe mrežom poznanika za ostvarivanje nekih ciljeva.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr