UVODE SE DRŽAVNI TAJNICI

OSNIVAJU SE RESOR ZA DEMOGRAFIJU I OBITELJ I DRŽAVNI URED ZA SPORT: Evo kojih će 19 ministarstava imati Plenkovićeva Vlada

Nakon konstituiranja, Hrvatski sabor u petak je nastavio sjednicu, a do kraja dana zastupnici bi trebali donijeti zakonske izmjene kojima će omogućiti sastavljanje nove Vlade, najavljeno za utorak ili srijedu.

Nova Vlada sastavit će se na temelju četiriju zakonskih prijedloga o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, o ustroju i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te o izmjenama Zakona o Vladi.

UŽIVO, VEĆINA ZASTUPNIKA GA GLEDALA U ČUDU: Najglasniji Pernar opet započeo svoj show

Predlaže se pripajanje Ministarstva poduzetništva i obrta Ministarstvu gospodarstva, a sadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode preuzima upravne i stručne poslove iz područja energetike od Ministarstva gospodarstva te upravne i stručne poslove iz područja vodnoga gospodarstva od Ministarstva poljoprivrede te dobiva novi naziv, ustroj i djelokrug. Posebnu pozornost dobit će problematika demografske obnove, zaštita obitelji i mladih te se – radi toga – ustrojava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Osim toga, Vladini državni uredi transformiraju se u središnje državne urede, također, kao središnja tijela državne uprave za obavljanje poslova, vođenje i provedbu javnih politika od posebnoga strateškog značenja za učinkovitost rada Vlade. S obzirom na strateške i programske prioritete Vlade, osnivaju se i dva nova središnja državna ureda ovlaštena za pitanja športa i razvitak digitalnog društva.

ŠTO SE DOGAĐA S MILANOVIĆEM? Šef SDP-a kasnio na sjednicu Sabora, a onda odbio glasovati

Tako se broj ministarstava smanjuje s 20 na 19, a broj središnjih državnih ureda povećava se s četiri na šest.

Umjesto zamjenika ministara uvode se državni tajnici.

Ujedno se drukčije regulira pravo ostvarivanja plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti. Tako dužnosnici koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu do početka ostvarivanja plaće na drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti. Sljedećih šest mjeseci imaju pravo na naknadu u visini 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti. Ako su dužnost obnašali manje od jedne godine i više od tri mjeseca, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini od 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti. Također, uređuje se i pravo dužnosnika kome nakon prestanka obnašanja dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu po općim propisima nedostaje manje od godine dana, tako da ima pravo na naknadu u visini od 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne duže od godinu dana.

TKO JE BOŽO PETROV? Kako je novoizabrani predsjednik Sabora od psihijatra postao vođa ‘trećeg puta’

Predlagatelj svih zakona je klub HDZ-a.

Na dnevnom redu je i prijedog odluke o imenovanju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Nakon glasovanja o predloženome dnevnom redu, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov odredio je jednosatnu stanku kako bi se zakoni mogli raspraviti po odborima.

MILANOVIĆ KASNIO U SABOR, PERNAR JEDINI BIO PROTIV: ‘Petrovu ne vjerujem ni riječi!’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr