VEĆ OD OVOG MJESECA

OPET UDAR NA DŽEPOVE – POSKUPLJUJU 2 USLUGE NAJŠIRE POTROŠNJE: ”Cijede vas da bi subvencionirali interes kapitala’

Građani u Hrvatskoj pomalo su navikli na stalna poskupljenja pa je tako i vijest o poskupljenju cestarine tijekom ljeta prošla bez prevelikih protesta javnosti, možda i zato jer je poskupljenje ipak objašnjeno kao sezonsko. No, stižu i dva poskupljenja koja će trajno ostati na snazi.

Radi se o dvije usluge najšire potrošnje, kakve u pravilu ne poskupljuju slučajno u isto vrijeme, već se planiraju kao odvojeni dijelovi zajedničkog kompenziranja deficita u proračunu. Prva se izmjena odnosi na struju, odnosno na rast obavezne naknade za obnovljive izvore energije. Računi će tako već ovaj mjesec biti viši u prosjeku za 15 kuna, piše Deutsche Welle. No, dodatni problem stvorit će poskupljenje niza drugih roba i usluga, s obzirom da se za većinu njih u proizvodnji uračunava i trošak za električnu energiju.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je i poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja koje bi, zbog opsega uključenih usluga, jednom možda postalo i obavezno za sve.

Politička pozadina poskupljenja

No, postavlja se pitanje političke pozadine takvog niza poskupljenja odjednom. Neovisni ekonomoski analitičar Domagoj Mihaljević smatra kako novi val poskupljenja temeljnih potreba odražava dugogodišnji smjer hrvatske politike bez obzira tko se nalazi na vlasti.

‘Radi se o protržišnom djelovanju gdje se pojedinac mora pobrinuti za sebe čak i u onim područjima gdje bi se očekivala kolektivna odgovornost organizirana kroz državu i financirana porezima. Pitanje je čemu onda služi javni budžet ako nije u funkciji prepoznavanja društvenih prioriteta poput zdravstvene zaštite. Odgovor je da vladajuća klasa u budžetu prepoznaje prioritete, ali to su prioriteti kapitala, tj. profitnog interesa’, kaže Mihaljević.

Zdravstvo za elitu

Javno zdravstvo poskupljuje i postaje sve manje dostupno većini, dok se istovremeno razvija privatno zdravstvo za bogatiju manjinu, smatra analitičar.

‘I sve to u trenutku kad je državni deficit na rekordno niskoj razini od svega 0,8 posto BDP-a u 2016. godini! Vladajući establišment, dakle, cijedi nas raznim nametima, ali ne da bi osigurao novac za bolnice, škole i vrtiće, nego da bi tim novcem subvencionirao interes kapitala. To je politika kojoj se treba pod hitno suprostaviti’, odlučan je Mihaljević koji aktualna poskupljenja vidi kao antisocijalnu mjeru bez posebnog proračunsko-političkog opravdanja.

Sociolog ekonomije s londonskog sveučilišta Queen Mary, Toni Prug, vjeruje da inače postoje dva trenutka kada vlade naročitu forsiraju poskupljenja i slične nepopularne mjere – goruće krize i ljetni mjeseci.

‘Zbog Agrokora nisu htjeli riskirati s lošim vijestima’

‘S obzirom na dugi period nefunkcionalnosti hrvatske vlade, pucanje nestabilne koalicije i pokušaji novog dogovora, jek krize Agrokora nije se mogao iskoristiti u tu svrhu. Moguće da se zbog potencijalno velikog destablizacijskog utjecaja sloma Agrokora nije htjelo riskirati dodatnim lošim vijestima.

No sada kada je vlada donekle stabilizirana, a kriza Agrokora je iz šokantne vijesti normalizirana, integrirana u ionako problematičnu svakodnevnicu, ljeto je idealno vrijeme za nepoželjne promjene’, kaže Prug te dodaje kako umjesto jednog većeg poskupljenja, punjenje proračuna s nekoliko manjih postaje način da se loša vijest razbije te nekako smanji negativan dojan.

Zakon o koncesijama kao dodatni udar

Ne smije se pritom zaboraviti, dodaje Prug, izglasavanje novog Zakona o koncesijama kao dodatni udarac na budžet građana.

‘Jer, tim se zakonom otvara mogućnost pretvaranja zajedničkih resursa u robu koju će stanovnici plaćati, ovisno o platežnoj sposobnosti. To je još jedan korak prema ekstremnijoj podjeli društva, a gdje će onima s manjim prihodima biti praktično oduzeto, ili znatno otežano, korištenje raznih dotad zajedničkih resursa’, zaključio je Prug.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr