POTENCIJALNI RIZIK

NOVE NEVOLJE ZA DOBAVLJAČE AGROKORA: Tko će biti vjerovnik kada 31. svibnja istekne moratorij?

Dobavljačima Agrokora prijeti jedan prilično veliki proceduralni rizik nakon što 31. svibnja, dokad je predloženom promemorijom proglašen moratorij na naplatu mjenica, bude otvoreno pitanje tražbina.

Poslovni dnevnik piše kako predloženu promemoriju za mjenice s ciljem zaštite Agrokorovih dobavljača od regresnih zahtjeva banaka i faktoring društava prati proceduralno pitanje koje glasi: tko je vjerovnik nakon 31. svibnja?

POVJERENIK POTPISAO PROMEMORIJU O MJENICAMA AGROKORA: To bi trebalo urediti odnose dobavljača i vjerovnika

Dobavljači su potencijalni vjerovnici

Ako dobavljač ne plati regresno te ako faktoring društva ne planiraju prijavljivati tražbine u svoje ime, a dobavljači koji nisu iskupili mjenice načelno nisu vjerovnici i ne mogu ih prijaviti, pitanje je tko će prijaviti tražbine. Osim što je to pitanje tehničke, proceduralne naravi, ono je i mogući rizik za dobavljače jer ubrzo slijedi ključni pravni moment prijave tražbina kad će se evidentirati tko je vjerovnik i kojem iznosu. Stoga se, piše Poslovni dnevnik, čuju ocjene da je 31. svibnja vrlo osjetljiv rok, jer ubrzo potom, već 9. lipnja, ističe i rok prijave tražbine i nastupa prekluzija.

“Kad se radi o prijavi tražbina prema Agrokoru u ovom postupku onda tu tražbinu treba prijaviti vjerovnik, što znači banke i faktoring društva”, pojasnio je za Poslovni dnevnik arbitar Miljenko Giunio napominjući da su dobavljači potencijalni vjerovnici.

AGROKOROV DUG MANJI OD OČEKIVANOG? Objavljeno koliko koncern duguje po regresnim mjenicama

“Nagodba će pasti na leđa dobavljača”

U samoj proceduri promemorije ne bi bilo dobro da se iz tehničkih razloga ne zna tko tražbinu prijavljuje – banka i faktoring kuća ili dobavljač, pa da stoga ona dođe u pitanje. Dok ta dilema tehnički ne bude riješena, promemorija za mjenice otvara pitanje rizika da dobavljači koji su potencijalni novi vjerovnik, ne prijave svoje tražbine, a da financijske institucije koje bi po tumačenjima pravnika to trebale učiniti, ipak ne prijave tražbinu iz razloga, primjerice, što dugoročno neće ostati u toj poziciji vjerovnika.

“Nije realno za očekivati da će financijske institucije koje su preuzimale tražbine s njima ući u nagodbu, nego će prije sklapanja nagodbe zatražiti regresnu isplatu i time će nagodba ipak pasti na leđa dobavljača”, ističe zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko.

I SLOVENCI ŽELE SVOJ NOVAC, ČIM PRIJE: Objavljeno koliko novca Agrokor duguje dobavljačima iz dežele

Nekoliko rješenja potencijalno rizične situacije

Čuju se stoga različiti prijedlozi rješenja ove potencijalno rizične situacije. Jedan je da banke obavijeste dobavljače o tome prijavljuju li te tražbine ili ne čime bi pravodobno bilo razjašnjeno hoće li financijski sektor prijavljivati tražbine za dobavljače u svoje ime, tako da po otplati tražbine budu prenesene na dobavljače kako bi ih oni mogli realizirati. Također bi se isključila mogućnost da dio regresnih obveza ne bude prijavljen, a treba vidjeti hoće li finacijski sektor zatražiti regresnu isplatu prije nagodbe, i time određeni gubitak koji nagodba donosi po osnovi otpisa i prolongata prebaciti natrag na dobavljački sektor jer je to i logična posljedica faktoringa s regresom.

Sve nepoznanice tumače se kao posljedica presedana masovnog slučaja regresne tražbine budući da je Agrokor pod zadnje u suradnji s bankama i faktoringom dobar dio svoje izloženosti prema dobavljačima prenio na financijski sektor. Poslovni dnevnik piše da je i pitanje kada će doći do prijenosa vjerovničkih prava zbog regresa jer dobavljač kao regresni obveznik može na različite načine ispuniti svoju regresnu obvezu, a pritom se sve u ovom postupku mora formalizirati jer se radi o situaciji koja se provodi po posebnom zakonu i u posebnom postupku.

HOĆE LI SE AGROKOR IZVUĆI IZ KRIZE? Ovo su četiri moguća modela dogovora s dobavljačima i bankama

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr