Komisija je objavila Godišnji pregled rasta u EU-u, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU-a kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize.
Izvješće o mehanizmu
Komisija je u Izvješću o mehanizmu upozorenja utvrdila da će za 2017. godinu trebati provesti dubinsku analizu makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica - Hrvatsku, Bugarsku, Cipar, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku. Komisija će rezultate te analize objaviti krajem veljače sljedeće godine.
Ovo je već četvrti put da se za Hrvatsku radi dubinska analiza.
U ožujku ove godine, Komisija je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebice zbog rizika povezanih s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Komisija je tada također zaključila da ne treba pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske, ocijenivši da je vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.
Negativna neto međunarodna investicijska pozicija
Ažurirani podaci pokazuju poboljšanje u većini područja, ali Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju.
"Neto međunarodna investicijska pozicija ostaje snažno negativna, ali je pobošljana s tekućim računom koji pokazuje povećanje viška u 2015. godini", ističe Komisija.
Neto međunarodna investicijska pozicija je razlika između iznosa koji je inozemstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inozemstvu, a koja se izražava u postotku BDP-a.
Komisija navodi da je razina javnog i privatnog duga vrlo visoka, posebice korporativni dug. Nakon pet godina brzog rasta, javni dug se stabilizirao na vrlo visokoj razini i sada bi njegov udio u BDP trebao padati u projiciranom razdoblju. Privatni dug se također počeo smanjivati, ali je i dalje visok u odnosu na usporedive odnose. Osim toga, veliki dio domaćeg duga denominiran je u eurima što povećava tečajni rizik zbog visoke vanjske zaduženosti. Iako je dobro kapitaliziran, financijski sektor i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju.
Nezaposlenost pada
Ubrzanje otpisa i prodaje duga u posljednje vrijeme doveo je do smanjenja kredita koja se ne vraćaju, što signalizira olakšavanje kreditnih uvjeta. Visoka stopa nezaposlenosti također pada, što je dijelom rezultat smanjivanja radne snage. S niskim stopama zaposlenosti i aktivnosti, relativno veliki dio stanovništva i dalje je izložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Komisija.
"Stoga, Komisija smatra korisnim, uzimajući također u obzir da su u ožujku utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže, još jednom analizirati opstojnost makroekonomskih rizika te nadgledati napredak u ispravljanju prekomjernih neravnoteža", navodi Komisija.
