GfK Centar za istraživanje tržišta proveo je u listopadu istraživanje o "obećanoj zemlji" za hrvatske emigrante, kamo naši građani hrle u potrazi za boljim životom. Ispostavilo se da je to Njemačka, gdje bi živjelo 13 posto ispitanih, a najviše privlači Slavonce, njih 22 posto. Zagrepčanima je, s druge strane, Njemačka najmanje zanimljiva – 8 posto bi tamo živjelo.
Slijedi Švicarska, u koju bi otišlo 11 posto hrvatskih građana, dok bi se u Austriju preselilo njih 8 posto.
"Ovih 32 posto hrvatskih građana obećanu zemlju pronašlo je na tlu starog europskog kontinenta, dok do sljedeće tri zemlje na put treba preko oceana: SAD i Kanada su za 7 posto hrvatskih građana obećane zemlje, dok bi 5 posto njih najradije živjelo u Australiji. Amerika je najzanimljivija najmlađoj populaciji (15-19 godina – 16 posto; 20-29 godina – 12 posto)", navode.
Samo sedam posto građana ne bi nikamo
Osim tih šest najatraktivnijih zemalja, ispitanici su naveli čak 54 različite zemlje u kojima bi živjeli, dok samo 7 posto hrvatskih građana ne bi živjelo nigdje drugdje osim u Hrvatskoj.
Svojom je metodologijom GfK razvrstao hrvatske građane u osam skupina prema svojim životnim stilovima, interesima. Ističu da je zanimljivo vidjeti kako različiti segmenti biraju različite zemlje za svoj život, kako su njihove životne vrijednosti u skladu s načinom života pojedine zemlje:
Staloženi i tradicionalci gledaju prema Njemačkoj
"Njemačka je najzanimljivija segmentu 'settled' (njih 24 posto preferira Njemačku). To su osobe kojima je život determiniran prošlošću i tradicijom. U životu im je jako važno poštivanje predaka, mir i harmonija, poštuju tradicionalne spolne uloge. Oni su okrenuti vjeri, moralu, ispunjavaju svoje obaveze, važna im je iskrenost. U SAD-u sebe najviše vide hrvatski 'avanturisti' (15 posto). Njihova životna parola je: život je izazov. Kroz život su vođeni uzbuđenjem, užitkom, streme bogatstvu, imaju veliki broj različitih interesa, ali su okrenuti i sebi, važno im je njihovo samoispunjenje, izgled, individualnost. U Švicarsku bi najvećim dijelom krenuli tzv. 'homebodies' (njih 17 posto). To su ljudi kojima je život neprestana borba, teže dobrom materijalnom statusu do kojeg dolaze napornim radom. Izvršavaju svoje obaveze prema obitelji i društvu. Njihovi interesi isključivo su vezani uz vrijeme koje provode s obitelji/partnerom, uz odgajanje djece, rad i sport", navodi GfK.
Ambiciozni dobacuju čak do Australije
Nadalje, "organičari" biraju Austriju, njih 14 posto. Njima je priroda veoma važan dio njihovih života, ne teže materijalnom, vole umjetnost, internacionalni su, važno im je znanje, otvoreni su prema novim idejama, teže jednostavnosti, socijalno su odgovorni, tolerantni, volontiraju, a vole i kuhati.
U Australiju žele "racionalni realisti", njih 11 posto. Oni su ambiciozni, važno im je znanje, učenje, ali i moć, radoznali su. Žive su skladu s prirodom, pridonose dobrobiti društva, obitelj im je važna, kao i umjetnost, vrtlarstvo, održavaju dobru formu.
Prije 13 godina Hrvatska je za skoro 30.000 inozemnih građana bila zemlja u kojoj su planirali svoju budućnost, u kojoj su se profesionalno željeli razvijati, živjeti s obiteljima.
Prije dvije godine, od kada su zadnji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku, za život u Hrvatskoj odlučilo se samo oko 5.000 stranih državljana. Rezultati Statističkog zavoda iz 2010.- pokazuju negativni migracijski saldo, odnosno veći broj onih koji odlaze iz Hrvatske u odnosu na one koji dolaze živjeti u našu zemlju.
2010. godine bilo je 4.875 više ljudi koji su otišli iz zemlje u odnosu na one koji su se uselili u Hrvatsku.
