Sjedi i plači: Ljudi kojima je život na čekanju

Europa je dala novac za zapošljavanje mladih do 30 godina. Ide se u mjere koje će dobro doći i koje su u ovoj situaciji na tržištu rada odličan potez. No, što je s ostalima? Europa ne prepoznaje veliki problem nezaposlenih u Hrvatskoj iznad 30 godina. U Ministarstvu tvrde da je poslodavcima danas važniji kvalitetan ljudski potencijal od bilo koje potpore.

Ministar Mirando Mrsić predstavio je nove mjere za poticanje zapošljavanja mladih.

“Novac je za sada iz državnog proračuna, a nakon odobravanja Operativnih programa od strane Europske Komisije, odnosno kada krene financiranje po svim programima za razdoblje do 2020., retroaktivno će se dio novca povlačiti iz Europskog socijalnog fonda”, doznajemo iz Ministarstva rada.

Poslodavci imaju više opcija, a nezaposleni nadu

Podsjetimo naknada se od 1. siječnja 2015. povećava sa 1.600 na 2.400 kuna, a uz to poslodavci koji zaposle mladu osobu do 30 godina na neodređeno vrijeme bit će oslobođeni od plaćanja 17,3 posto iz bruto 2 obračuna plaće na razdoblje od pet godina.

Povećanje naknade odnosi se i na dosadašnju mjeru aktivne politike u Hrvatskoj, točnije na sve osobe koji već primaju naknadu od 1.600 kuna za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

Iz Ministarstva kažu da se mjera stručno osposobljavanje u sadašnjem obliku započela provoditi od 31. svibnja 2012. godine kada je Zakonom o poticanju zapošljavanje omogućeno svim nezaposlenim osobama koje su prijavljene u evidenciju Zavoda najmanje 30 dana i nemaju više od godinu dana radnog iskustva u zvanju, bez obzira dali imaju obavezu polaganja državnog stručnog ispita i bez obzira na dob, da se uključe u mjeru.

Mjerama stručnog osposobljavanja zaposlen najveći broj onih do 30 godina, i to oko 90 posto

Tako su u 2012. godini od 5.454 korisnika mjere 93% bile osobe do 30 godina a 7% osoba starijih od 30 godina. Tijekom 2013. godine bilo je 14.446 korisnika mjere od čega su 86% bile osobe do 30 godina, a 14% osobe starije do 30 godina. U 2014. godini bilo je ukupno 23.717 korisnika stručnog osposobljavanja za rad, od čega mladih do 30 godina 20.689 (87%).

Mjera je kažu, prvenstveno usmjerena na mlade osobe koje nemaju iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, ali nema dobnog ograničenja te rezultati pokazuju da mjeru koriste i osobe starije od 30 godina, ovisno o tome imaju li staža u zvanju za koje su se obrazovale.

Od kuda novac?

Iz Ministarstva napominju da te dvije mjere nisu odvojene mjere, već se radi o istoj samo dodatno (u korist nezaposlenih) unaprijeđenoj mjeri. Za sve mjere Republika Hrvatska prvo osigurava svoj novac iz proračuna, a onda naknadno refundira troškove. I za prošlogodišnju mjeru stručnog osposobljavanja za rad, samozapošljavanja te rada nakon stručnog osposobljavanja povlačila su se retroaktivno sredstva (kao u većini EU država) iz tzv. mini ESF-a koja smo dobili za prvih 6 mjeseci članstva u EU (od 1.7.2013. do 31.12.2013.). Za taj period povuklo se ukupno u tu svrhu 22 milijuna eura.

Predivna mjera, ali problemima nije kraj

Jeniseja Fištrek, predsjednica Saveza nezaposlenih Hrvatske pozdravlja ovu mjeru zapošljavanja mladih do 30 godina.

“Predivna je to mjera u ovoj bezizlaznoj situaciji”, kaže.

Izvan sustava

No i Fištrek se slaže s problemom koji i dalje ostaje, a to su oni od 30 nadalje, koji su studirali, završili fakultete, radili jedan do dva posla, sad su i dalje na HZZ-u, žive kod roditelja, nemaju stan, obitelj… jer nemaju od čega. Tko će njih zaposliti sada?

“U praznom prostoru ostaju oni između 30 i 40 godina. Ostaju izvan sustava, što je strašno”, kazala je Fištrek koja se svaki dan u udruzi susreće s nezaposlenima svih dobnih skupina, a veliki je broj upravo osoba do 40 godina.

Apel ministru i Vladi

“Motivirajmo ministra i Vladu da nešto učine za ove od 30 do 40, tu se nalaze ljudi s diplomama, inženjeri raznih struka koji sjede na burzi, primaju socijalnu pomoć, a željni su rada.”

Kako Europa ne prepoznaje ovaj naš problem iz Saveza nezaposlenih Hrvatske apeliraju na Vladu da se pozabavi ovim problemom i nađe neki model, pomogne ministru Mrsiću koji je dobio jedan od najnezahvalniji resora.

Poslodavcima važniji kvalitetan radnik nego potpora

Na pitanje smatraju li da će doći do toga da će poslodavci birati sve mlađe ljude jer će im biti omogućena manja davanja za zaposlenike, što će im uostalom biti isplativije, iz Ministarstva su odgovorili da je poslodavcima danas važniji kvalitetan ljudski potencijal od bilo koje potpore.

“Za sve ciljne skupine stariji, žene, dugotrajno nezaposlene osobe postoje i fiskalne olakšice i još izdašnije mjere od 50% bruto plaće za godinu dana. Od 196.703 ukupno zaposlenih u prvih 10 mjeseci ove godine uz mjere je zaposleno 17.312 osoba što pokazuje da mjere pomažu, no ne zamjenjuju redovno zapošljavanje.

Za zapošljavanje je važnije biti konkurentan znanjima, vještinama i iskustvom jer je poslodavcima danas važniji kvalitetan ljudski potencijal od bilo koje potpore. Naime dobit i čovjek koji svojim znanjima može pridonijeti ostvarivanju te dobiti je najvažniji kapital jednog poslovnog okruženja, kazali su iz Ministarstva.

Čemu se nadati u budućnosti?

Ne zaboravimo spomenuti i one iznad 40 godina nadalje, kojima je i sada teško naći posao zbog godina. Nažalost, ne znamo čemu se oni imaju nadati, no iz resornog Ministarstva misle drugačije.

Iz Ministarstva kažu da su za osobe iznad 40 godina života dostupne na korištenje mjere pola-pola (potpora za zapošljavanje koja se ostvaruje u obliku subvencije do 50% godišnjeg troška rada osobe), potpore za usavršavanje osoba kojima prijeti otkaz zbog noviteta koje poslodavac uvodi u poslovno okruženje, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, javni radovi te potpore za očuvanje radnih mjesta, a o paketima mjera za starije osobe i dugotrajno nezaposlene osobe moguće se detaljno informirati na web stranicama Zavoda za zapošljavanje, kao i o svim ostalim paketima za aktivno zapošljavanje.

Izgubljene generacije

Sa više od 300.000 nezaposlenih koji su evidentirani na zavodu za zapošljavanje, ali i sa činjenicom da brojni nezaposleni nisu niti prijavljeni, kao i sa surovom stvarnošću da svakim danom sve više ljudi ostaje bez posla, a brojne obitelji doslovno gladuju, bolja budućnost u zemlji, za koju i sam premijer Milanović izjavljuje da nije tako skoro na vidiku, samo je san koji će se rijetkima ispuniti.

U međuvremenu, Hrvatska ima izgubljene generacije, razočarane i revoltirane… Ljude koji čekaju neko bolje sutra za sebe i one koji ostaju iza njih. A čekanje je bolno.

I sami imate iskustva s traženjem posla u Hrvatskoj? Pitali su vas neprimjerena pitanja, nitko vam nije odgovarao na zamolbe ili ste se ugodno iznenadili? Pišite nam na adresu vijesti@portal.net.hr i podijelite s nama vaša iskustva.

Krajem listopada u evidenciji Zavoda prijavljene je 17.295 nezaposlenih osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom i 23.001 nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom.
Udio visokoobrazovanih osoba u registriranoj nezaposlenosti iznosi 13,1% i nije točno da ih ima puno.

Od 40.296 prijavljenih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba, osobe u dobi od 30 do 40 godina čine 25,6% (10.353 osobe) visokoobrazovanih prijavljenih nezaposlenih osoba.

Za sve nezaposlene osobe prijavljene na evidenciji Zavoda postoji niz paketa i mjera kako bi im mogli pomoći da se što lakše i brže vrate u svijet rada. Cilj paketa mjera aktivne politike zapošljavanja je obuhvatiti što veći broj osoba koje zbog nekih osobnih karakteristika nemaju mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada bez određene financijske intervencije, a to su, osim mladih osoba, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe starije od 50, osobe s invaliditetom, žene te posebne skupine nezaposlenih osoba (samohrani roditelji, hrvatski branitelji, bivši ovisnici i sl.).

Ciljane skupine, kao i prioriteti i ciljevi aktivne politike zapošljavanja određuju se na temelju analize trenutnog stanja na tržištu rada kao i projekcije mogućih kretanja, analize relevantnih strateških dokumenata na razini Republike Hrvatske i Europske unije koji se tiču tržišta rada kao i postojećeg zakonodavnog okvira.

Na temelju definiranih ciljeva određuju se konkretne aktivnosti i mjere te naglašavamo da, osim stručnog osposobljavanja za rad koje je po svom cilju i opisu bliže mladim osobama, postoji niz drugih intervencija na tržištu rada poput potpora za zapošljavanje, potpora za usavršavanje zaposlenih radnika te za samozapošljavanje osoba koje imaju poduzetničku ideju. Također se provode mjere obrazovanja nezaposlenih u skladu s potrebama na tržištu rada, zapošljavanja u društveno korisnim – javnim radovima, kao i mjere namijenjene poslodavcima u poteškoćama u svrhu očuvanja radnih mjesta. Sve navedene intervencije koriste i osobe starije od 30 godina, ukoliko pripadaju definiranim ciljanim skupinama u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Kreirane su prema specifičnostima svake skupine i one su svojevrstan „vaučer“ koji ove skupine mogu iskoristiti na razgovoru za posao, što im može dati prednost kod zapošljavanja.

Paketi za zapošljavanje

‘I mi smo za novi posao i učenje’ – paket mjera za poticanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, posebno onih kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, a time i socijalna isključenost te koje su zbog dugotrajne nezaposlenosti izgubile određene vještine i kompetencije pa im treba pomoć pri ponovnoj aktivaciji na tržištu rada.

‘Važno je iskustvo’ – paket mjera za poticanje zapošljavanja i ostanak u zaposlenosti osoba starijih od 50 godina, posebno onih kojima prijeti gubitak radnog mjesta i dugotrajna nezaposlenost. Iako godine života i ograničena stručna znanja i vještine mogu negativno utjecati na izbor radnika od strane poslodavca, radno iskustvo i prenosive vještine mogu značajno pridonijeti razvoju poduzeća što se mjerama iz ovog paketa želi postići.

‘I posebnost je prednost’ – paket mjera za poticanje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba kao što su samohrani roditelji, hrvatski branitelji, liječeni ovisnici, žrtve nasilja i druge skupine kojima je otežan pristup tržištu rada. Osim financijske potpore za pristup tržištu rada posebnih skupina, mjerama iz ovog paketa želi se postići senzibiliziranje javnosti i poslodavaca za navedene ciljane skupine.

‘Uključeni’ – paket mjera za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Mjerama se daje financijska podrška bržem zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali i senzibilizira javnost i poslodavci.

‘Mjera za žene’ – paket mjera za uključivanje žena na tržište rada kojim se želi omogućiti ženama koje su zbog obiteljskih razloga ili nemogućnosti zapošljavanja izgubile ili nikad nisu imale priliku upoznati radno okruženje i zahtjeve radnog mjesta.

‘Mjere za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine’ – paket mjera za poticanje zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine, razvijanje pozitivnog stava prema poslovnom okruženju, ali i senzibilizacija javnosti prema zapošljavanju i uključivanju ove ciljane skupine. Mjerama se također utječe na bolji ekonomski status osoba romske nacionalne manjine, kao i na stjecanje radnih navika.

‘Važno je očuvati radno mjesta’ – paket mjera za poslodavce u teškoćama usmjeren ne samo na zadržavanje radnih mjesta nego i fleksibilizaciji radnog vremena. Osobito je važan u vrijeme gospodarske krize, te omogućava poslodavcima da prebrode privremene poteškoće uz zadržavanje visoke razine zaposlenosti.

Više informacija o svim paketima mjera možete pronaći na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11696 .

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr