NA SAMOM DNU

NAJVEĆI GUBITNICI POREZNE REFORME: Izračunato koliko će skresati prevoditeljima, umjetnicima i ostalim honorarcima

Umjetnici i autori kojima su honorari jedini prihod (a ne famozni “drugi prihod”) najveći su gubitnici predložene porezne reforme: prihodi autora koji su mjesečno zarađivali oko 5600 kuna (7000 kuna bruto) past će za više od 500 kuna, a onima koji su zarađivali oko 2400 kuna (3000 kuna bruto) za oko 250 kuna. Umjetnicima s istim mjesečnim bruto iznosima prihodi će pasti između 200 i 400 kuna, piše Jutarnji list.

VLADU UOPĆE NIJE BRIGA: ‘Honorarce porezna reforma gura na rub egzistencije’

Pad će osjetiti prvenstveno zbog propisane obveze plaćanja zdravstvenog i mirovinskog osguranja, koje do sada nisu morali plaćati. Reforma predviđa da na dogovoreni bruto iznos, umanjen za priznate odbitke, poslodavac mora platiti 7,5 posto zdravstvenog osiguranja, a nakon toga (od istog iznosa) i 10 posto mirovinskog osiguranja. Iluzorno je očekivati da će poslodavci doista povećati planirani bruto iznos – namjestit će ga da, unatoč ovim promjenama, bude jednak onome koji i sada izdvajaju, zbog čega će honorarnim suradnicima padati neto primanja.

Vjeran Zuppa, teatrolog

“O novim nametima na honorare mislim sve najgore. Velika je razlike između Severininih i autorskih honorara Slobodana Šnajdera. Ne bih htio praviti razlike, ali hrvatski književnik za roman danas dobije 2000 kuna na ruke, a pjevač za novogodišnju estradnu gažu 40 tisuća eura. Ovdje je pitanje jednostavne odluke o kulturnoj politici u kojem trebaju postojati razredi oporezivanja honorara.”

Goran Navojec, slobodni umjetnik

“Loše je kada netko smišlja dodatne namete na nečiju kreativnost. Usudim se prozvati ministra Marića da se raspita koliki su ti isti nameti u Danskoj, Austriji, Španjolskoj, Norveškoj… U državi u kojoj na kulturu ide manje od 1 posto državnog budžeta, minimum bontona bio bi da birokratski aparat barem razlikuje akademske građane od samoukih estradnjaka. Da razlikuje one koji žive samo od honorara od onih koji su zaposleni, a povremeno honorarče.”

Saša Leković, predsjednik HND-a

“Nakon skupa poslali smo premijeru prijedlog da nas primi, odgovor zasad nismo dobili. Porez na honorare u Hrvatskoj bi donio potpunu katastrofu za one koji žive samo od honorara, dok bi novac koji se od nameta slijeva u državni budžet zapravo bio vrlo mali.”

Ovakve su izmjene prije svega uvedene, kako objašnjavaju autori porezne reforme, zbog onih kojima je honorar doista drugi prihod te onih koji su zarađivali za hrvatske prilike astronomske honorare a da na njih nisu plaćali visoke stope poreza. Naime, primatelji honorara nisu trebali podnositi godišnju poreznu prijavu te su na sve plaćali porez od 25 posto. Ni kad bi im zarada bila milijunska, nisu trebali plaćati porez po stopi od 40 posto.

Međutim, udruge koje okupljaju umjetnike i autore upozoravaju od početka najavljenih izmjena da će zbog njih zakonodavac puno ozbiljnije naštetiti onima koji zarađuju malo, a da državni proračun od njih neće imati osobite koristi.

Iznijeli su podatak da će najviše stradati onih 13.000 umjetnika, čiji je ukupni godišnji honorar bio 35.000 kuna ili manje – dakle, manje od zagarantirane minimalne plaće. Udio neoporezivih odbitaka za autorske i umjetničke honorare neće se mijenjati. Tako će se, prije bilo kakvih davanja, od autorskog honorara odbijati 30 posto, a od umjetničkih 55 posto ukupnih bruto primanja.

POREZNA REFORMA: Od 1. siječnja rastu plaće, nekima bi trebale biti više i za 1000 kuna

Dok će oni s visokim honorarima po novome morati doplaćivati porez jer postaju obveznici prijave poreza te će im se na kraju godine svi prihodi zbrajati i oporezivati po stopama od 24 i 36 posto, oni s nižim prihodima mogu i dalje računati na povrat poreza, ali će i on biti niži nego dosad. Oni s najnižim honorarima dobivat će i dalje natrag praktički sav porez. Međutim, kako je smanjena stopa poreza s 25 na 24 posto, tako će i ukupna masa uplaćenog poreza biti niža te će niži biti i povrat.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr