ZANIMLJIVE IM I AUTOCESTE

MIROVINSKI FONDOVI PREPUNI NOVCA: ‘Imamo 84 milijarde kuna, dajte nam da ih u nešto uložimo’

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imaju 84 milijarde kuna vrijednu imovinu i žele dio svojih ulaganja usmjeriti u infrastrukturne projekte, poput luka ili željeznica, ali i u projekte u proizvodnji električne energije, piše Novi list.

ZNATE LI KUDA IDE VAŠ NOVAC? Mirovinski fondovi zarađuju na bordelima, seks-šopovima, pa i izbjeglicama

Uz to, pozdravljaju ideju da se dionice HEP-a listaju na burzi, a još uvijek smatraju da bi ulaganje u Hrvatske autoceste bilo dobro i za njih i za državu jer bi značilo smanjenje javnog duga.

Želju za ulaganjima u sve te projekte čelnici OMF-ova iznijeli su na jučerašnjoj konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMF). Iako podržavaju listanje dionica HEP-a na burzi, ‘mirovinci’ misle da bi možda bilo bolje da se prodaje 25 posto i jedna dionica HEP-a, a ne dvije dionice manje, odnosno 25 posto minus jedna, a očito je da takav stav imaju jer onaj tko bi i kupio cijeli paket od 25 posto dionica umanjen za jednu, ne bi imao nikakva upravljačka prava.

Predsjednik UMF-a Dinko Novoselec pojasnio je da su mirovinski fondovi i lani, kao i prethodnih godina, najviše ulagali u državne obveznice, što je osim njihove odluke, posljedica nemogućnosti ulaganja negdje drugdje.

“S našom imovinom od 84 milijarde kuna, Zagrebačka burza s dnevnim ulaganjima od oko osam milijuna kuna ne može biti dovoljna za ta ulaganja”, napomenuo je Novoselec.

Uz akumuliranu štednju u drugom stupu, mirovincima očito trebaju novi projekti za ulaganje jer im svake godine dolazi dodatnih pet milijardi kuna na ime pet posto doprinosa koje plaćaju zaposleni u Hrvatskoj.

MIROVINSKI FONDOVI: “Na svaku uloženu kunu, mi vam zaradimo još dvije”

Na pitanje jesu li Vladu možda izvijestili o tome da su zainteresirani za infrastrukturne projekte, proizvodnju električne energije i autoceste, čelnici mirovinskih fondova kažu da Vlada dobro zna njihove namjere, te da u slučaju autocesta svoj interes ne uvjetuju modelom koji bi značio prodaju dionica HAC-a u javnoj ponudi, kako je to planirala Kukuriku vlada.

“Polako”, bio je jedini odgovor na upit kakav je povratni odgovor iz Vlade na sva ta potencijalna ulaganja, a na to je li to i svojevrsna porukaVladi da novca ima, a da samo treba ubrzati projekte – poručili su novinarima da to sami zaključe.

Iako su državne obveznice i dalje na prvom mjestu ulaganja mirovinskih fondova, lani su povećali svoje udjele u tvrtkama poput Arenaturista, Adris grupe, Atlantica, Končara, Podravke i HT-a, a sudjelovali su i u privatizaciji rapskog Imperiala te u dokapitalizacijama HTP-a Korčula, Ilirije i Zagrebačke burze.

U 2016. godini obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prinos od 6,94 posto u kategoriji B, gdje je ostalo najviše (čak 98 posto osiguranika), u kategoriji C je prinos bio 7,43 posto, a u kategoriji A čak 11,8 posto.

RJEŠENJE JAVNOG DUGA: Evo kakav plan ima Orešković za 2. mirovinski stup

U 15 godina, pohvalili su se u udruzi mirovinskih fondova, prosječan je prinos bio 5,95, što znači da je, kad se u to uključi i prosječna godišnja inflacija od 2,5 posto iz tog razdoblja, godišnji neto prinos bio 3,5 posto.

Takvi rezultati u posljednjih 15 godina, pojasnio je Novoselec, doveli su do toga da je imovina članova obveznih mirovinskih fondova uvećana za 30 milijardi kuna, pa je sto kuna koje je netko unio u fond na početku mirovinske reforme 2002. godine, danas naraslo na 240 kuna.

Članovi obveznih mirovinskih fondova koji su u drugi stup počeli uplaćivati od prvog dana, danas na svojim osobnim računima imaju, izračunali su u udruzi, 130 tisuća kuna.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr