Za neuređenu fasadu kaznit će vas s 3.000 kuna!

Tri zakona bitna za građevinu, koja bi trebala pojednostaviti, pojeftiniti i ubrzati izdavanje dozvola, upućena su s Vlade u Sabor: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji.

Trebali bi također zamijeniti postojeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Lokacijska dozvola bi se, primjerice, izdavala jedino za faznu izgradnju na eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina, kazala je ministrica Anka Mrak Taritaš.

Što se tiče građevinske dozvole, obujam potrebne dokumentacije za izdavanje se smanjuje, a uvodi se jedinstvena dozvola i za obiteljske kuće i za veće objekte.

Postrožit će se inspekcije, kao i sankcije. Ako netko ne izda dozvolu u roku ili je izda krivo, bit će to odgovornost referenta, dok će projektant odgovarati za projekt.

“Za povećanje dimenzija građevine od tri posto nije potrebna građevinska dozvola”, kazala je Anka Mrak Taritaš, uzimajući za primjer sadašnje stanje po kojem je jedna kuća koja je bila 18 centimetara duža dobila rješenje za rušenje. Određuje se i rok za uređenje fasade i okoliša.

“Od časa kad otvori gradilište počinje rok od 5 do 10 godina za gradnju zgrade te uređenje fasade”, kazala je Mrak Taritaš. Kazna za one koji to ne urade u roku je – 3.000 kuna!

“Drago mi je što ste postavili rokove za fasade, to je specifičnost ovih prostora”, kazao je, premijer Zoran Milanović, dodajući: “To nije samo estetski već i energetski problem. Kuće bez fasade više zagađuju i troše više energenata”. Milanović je kazao i da je obišao čitavu Istočnu Europu autom i da to nije primijetio u tolikom obujmu kao kod nas.

Linić i depresivne brojke

Ministar financija predstavio je izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci 2013. godine prema kojem je država “u minusu” 11,43 milijardi kuna.

“Osim dolaska turista pozitivnih makroekonomskih kretanja nemamo”, kazao je rezignirano, dodajući da posebno zabrinjava mali broj zaposlenih – koji se kreće oko 1,38 milijuna radnika.

Prihodi od PDV-a rasli su 7,5 posto što je rezultat nulte stope PDV-a na 5 posto i “učinak fiskalizacije”. Zabilježen je pad poreza na dobit 34 posto i to zbog ukidanja poreza na reinvestiranu dobit.

“Rashodi su za pet milijardi kuna veći nego u prvih šest mjeseci 2012. godine. Kad promatramo vidimo da je u ovoj godini najveći rashod bio isplata 3,3 milijardi kuna dugova KBC-a i to je nešto što je povećalo značajno rashode”, kaže Linić. Isplaćeno je 750 milijuna kuna poljoprivredi, a kao bitne rashode naveo je i subvencije za brodogradnju uoči privatizacije te konsolidaciju Hrvatskih željeznica.

“Deficit je 11,4 milijarde kuna, a to je 3,4 posto BDP-a, iako je plan bio 3 posto”, rekao je, navodeći i kako Hrvatska iza sebe ima pet godina recesije, negativnog kretanja BDP, rashode koji rastu, i rješavanje onoga što je “skriveno i gurnuto pod tepih, što utječe na povećanje rashodovne strane”. Na kraju je ustvrdio da zbog toga ti povećani rashodi nisu rezultat rada ove Vlade.

‘U ime obitelji’ prikupila potrebne potpise

Vlada je potvrdila i da je Inicijativa “U ime obitelji” skupila dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o definiciji braka, i to na temelju provjere uzorka potpisa.

“Procjenjuje se da je valjanih listića između 665 i 701 tisuća”, kazao je ministar uprave Arsen Bauk.

Vlada je imenovala povjerenika u postupku mirenja s Hrvatskim liječničkim sindikatom i Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara-medicinskih tehničara. To će biti pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr