NITKO NIJE POŠTEĐEN

MARIĆ SE HVALI S USPJESIMA U SUZBIJANJU PRANJA NOVCA I NAJAVLJUJE : Računi političara odsad pod povećalom porezne uprave

Ured za sprječavanje pranja novca lani je izdao 31 nalog za blokadom sumnjivih transakcija u iznosu od 46 milijuna kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući Hrvatskom saboru prijedlog novog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma kojeg su hvalili i pozicija i opozicija.

Za kazneno djelo pranja novca lani su pokrenute istrage protiv 49 osoba, optužnice podignute protiv njih 35, a presude su donijete za 11 osoba, naveo je ministar.

Novi zakon uređuje niz pitanja, jedno od najvažnijih je uspostava Registra stvarnih vlasnika kao središnje elektroničke baze podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata. Puna operativnost registra očekuje se do kraja lipnja 2018., financirat će se iz sredstava EU, a podaci iz njega neće biti javno dostupni.

I dalje velik broj tajnih računa s nepoznatim vlasnikom

Kako se uopće može riješiti pitanje pranja novca kada imamo dozvoljeni institut tzv. skrbničkih računa, pita Branimir Bunjac (ŽZ) i tumači kako su to tajni računi kojima se ne zna pravi vlasnik, a po statistici čak 25 posto dionica ili oko 76 milijardi kuna u Hrvatskoj nalazi se u vlasništvu skrbničkih računa. Koji su skrbnički računi postali vlasnici Leda u travnju ove godine? Imate li vi skrbnički račun?, upitao je Bunjac ministra Marića.

Nemam nikakav skrbnički račun, niti bilo koji takav oblik, odgovara ministar.

Novi zakon unio promjene

Važan segment u novom zakonu su tzv. politički izložene osobe, sadašnji je zakon obuhvaćao samo strane politički izložene osobe, a novi bi obuhvaćao i domaće – predsjednike države, vlade, ministre, zamjenike ministara, odnosno državne tajnike, izabrane članove zakonodavnih tijela i dr.

Što je sa lokalnim čelnicima, pita Boris Lalovac (SDP) i tumači kako mu nije prirodno da se analiziraju svi računi predsjednika vlade i države, ne i računi lokalnih čelnika tzv. “lokalnih šerifa”.

Novina je i prikupljanje podataka o izvoru sredstava kod gotovinskih transakcija, a takvom se smatra ona u iznosu od 200 tisuća kuna i viša. Obveza je banke da kod gotovinskih uplata traži podatak od klijenta o izvoru sredstava, kaže Marić.

Novim zakonom, prag ograničenja poslovanja s gotovinom snižava sa 105 tisuća kuna, na 75 tisuća kuna.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr